Stiže nam Valentinovo, a ove preslatke ptice pokazale što je ljubav: Sukob završile toplim poljupcem

Međutim, uslijedio je potpuno neočekivan preokret – nakon žestokog sukoba, tupiki su iznenada zastali, a zatim nježno približili kljunove, kao da se mire zagrljajem i poljupcem.

Ovaj jedinstveni trenutak ovjekovječio je Callum Dixon, fotograf iz Newcastlea, sa svojom Canon R5 kamerom s objektivom 100–500 milimetara.

"Bilo je nevjerojatno svjedočiti ovome uživo i imati priliku to snimiti prvi put", izjavio je oduševljeni fotograf.

Farski otoci nastanjuje oko 70.000 tupika, osobito tijekom sezone parenja. Ove neobične ptice, često nazivane "morskim papigama" zbog svojih šarenih kljunova, nastanjuju stjenovite obale i otočiće.

Atlantski tupik mala je morska ptica prepoznatljiva po svom živopisnom kljunu i nespretnom, ali šarmantnom hodu.

Ova ptica, čije ime na latinskom znači "mali brat sjevera", simbol je sjevernog Atlantika i omiljena među promatračima ptica i ljubiteljima prirode.

Iako su ovakvi prizori rijetki, još jedan sličan nevjerojatan trenutak, s ovim preslatkim pticama dogodio se nedavno, te ponovno dokazali koliko je njihov svijet pun iznenađenja i nepredvidivih emocija.

Naime, fotograf Mark Yeung zabilježio je izuzetno dramatičan prizor iz svijeta morskih ptica – galeb je iznenada napao tupika i u letu mu iz kljuna oteo ribu.

Tupiki veći dio svog života (oko devet mjeseci godišnje) provode na otvorenom moru, tako što plivaju i rone u potrazi za hranom. Kao izvrsni plivači, svoja krila koriste za "letenje" pod vodom, a stopala kao kormilo.

Mogu zaroniti do dubine od oko 60 metara, iako obično love u plićim vodama. Na kopno se vraćaju samo radi razmnožavanja, tako što formiraju velike kolonije na strmim obalama i otocima sjevernog Atlantika.

Iako su na kopnu pomalo nespretni, u zraku su iznenađujuće brzi. Mašu krilima i do 400 puta u minuti, te postižu brzinu do 88 kilometara na sat (oko 55 milijuna na sat).

Iako je populacija ovih bića još uvijek velika, brojevi se smanjuju. Glavne prijetnje su klimatske promjene (koje utječu na dostupnost hrane), prekomjerni ribolov, onečišćenje mora, invazivni predatori, izgradnja na moru i lov.