Kako piše DW, oko 300 milijuna ljudi u svijetu pati od anksioznog poremećaja, a češći je kod žena. Situacija koja se trenutno odvija u BiH dobar je odraz događanja u svijetu.
Sve je stalo zbog korone
"Povećan je broj slučajeva ljudi koji pate od anksioznosti i depresije ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca među ljudima i sve mjere koje su bile ili jesu na snazi. A kao i nakon svake krizne situacije, očekujem da će taj porast biti još veći”, kazala je nacionalna koordinatorica za mentalno zdravlje Republike Srpske, psihijatrica Biljana Lakić.
Već je poznato da su, od kad je korone, druge bolesti stavljene na čekanje pa mnogi pacijenti izbjegavaju posjete liječnicima, osim kada su u pitanju hitnoće.
Mentalno zdravlje ovdje nije iznimka, štoviše, ljudi često odbijaju potražiti pomoć kada je riječ o stanjima poput depresije jer ih smatraju prolaznima, ali nisu svi istog mišljenja.
Ipak, dobar dio ljudi i dalje strahuje od svojevrsne stigme u društvu.
Manje vremena pred TV-om
Psihologinja Sanja Radetić- Lovrić objasnila je da je društvo psihologa otvorilo besplatne linije i to još na početku pandemije kako bi pomogli građanima koji se nisu mogli nositi s panikom uzrokovanom novonastalom situacijom.
"Danas imamo i pojedinačna i grupna savjetovanja u zavisnosti od specifičnosti problema. Ljudi su tom ponudom zadovoljni i da žele da im se stručna pomoć i dalje pruža, kako bi mogli raditi na svom osobnom razvoju. To su hrabri ljudi koji su odlučili brinuti se o sebi. Oni žele iz ove situacije izaći jači i bolji", kazala je Radetić- Lovrić.
Epidemiološka situacija je vrlo neizvjesna; ne znamo kada ćemo dobiti cjepivo, kada će popustiti mjere i hoćemo li se u skorijoj budućnosti moći vratiti koliko toliko normalnom životu bez restrikcija.
Stoga stručnjaci savjetuju promociju metoda samopomoći i ispunjavanja aktivnosti koje nas čine sretnima.
"Ples, vježbe disanja, joge, molitve, zavisi što kome odgovara. Osim toga, treba ograničiti vrijeme pred TV-ekranom i online, jer je pretjerano praćenje vijesti posebna opasnost utjecaja na mentalno zdravlje", navela je Lakić.