U novoj epizodi podcasta „Gluho doba noći“ voditeljice Petre Gajšak s nama je poslovni psiholog Sandro Kraljević. Uz to što je pokrenuo svoju tvrtku Mind Lab za poslovno savjetovanje, objavio je knjigu „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ i s nekoliko kolega pokrenuo je mobilnu aplikaciju NAOMI, virtualnu asistenticu za mentalno zdravlje.
Na samom početku, pitali smo Sandra je li istina da se ljudi drugačije, ozbiljnije ponašaju kada se nađu u društvu psihologa. „Definitivno. Zato danas nisam obukao sako“, smije se. „Po mojem iskustvu, oko 80 ili čak 90 posto ljudi koje sam susreo u životu ima neku vrstu predrasuda. Susreo sam se s raznim komentarima, ljudi pitaju: „Procjenjuješ li ti mene sada, čitaš li mi misli, hoćeš li mi zalijepiti neku dijagnozu na čelo...?“. Ali jednostavno naučiš živjeti s time“, kaže Sandro.
POGLEDAJ EPIZODU:
Kako u podcast „Gluho doba noći“ redovito pozivamo ljude koji su zanimljivi, između ostalog i zato jer su napravili veliki zaokret u karijeri, zanimalo nas je kako je to izgledalo u njegovom slučaju. Nakon diplome kratko sam stažirao na fakultetu i nakon toga sam imao sreću i zaposlio se u jako dobroj hrvatskoj konzultantskoj firmi koja se bavi primijenjenom poslovnom psihologijom. I tamo sam, što bi se reklo, izbrusio zanat u potpunosti. Naučio sam, rekao bih, skoro pa svaki segment organizacijske psihologije. Nakon toga radio sam kao freelancer, a zatim se dogodio taj veliki preokret u mojoj karijeri. Zaposlio sam se u jednoj poznatoj svjetskoj korporaciji. Odradio sam svoj prvi radni dan, čak je bio petak pa smo radili skraćeno. U ponedjeljak sam otišao kod direktora i rekao: „Čuj, ovo nije za mene, dajem otkaz. Nakon toga sam pronašao ured i registrirao tvrtku Mind Lab. To je bilo u studenom 2017. godine, prije nešto manje od pet godina“, prisjeća se.
Što je presudilo, odakle ideja za Mind Lab?
„Ja sam oduvijek znao da ću imati svoju firmu, samo što nisam mislio da će to biti tako brzo. Mislio sam da moram peći zanat u korporacijama, da moram imati još deset, petnaest godina staža. Oduvijek sam imao viziju u glavi kako dolazim u svoju ordinaciju u kojoj radim psihoterapiju, savjetovanja i slično. Dakle, ta mentalna slika je uvijek bila prisutna u mojoj glavi. Spletom, što poslovnih, što privatnih okolnosti, dogodilo se prije nego što sam mislio“, kaže Sandro.
Što se tiče mentalnog zdravlja, možemo reći to više nije tabu tema, svi otvoreno razgovaraju o tome. Kada je pravi trenutak za traženje profesionalne pomoći?
Pravi trenutak za traženje pomoći je onaj kada počne stradavati neki dio tvojeg života, bez obzira radi li se o tvojem akademskom postignuću, stradavaju ti odnosi ili emocionalne veze, stradava ti odnos s partnerom, s roditeljima, prijateljima… Kiksaš na poslu, radiš greške. Strada možda neki socijalni aspekt, više ne funkcioniraš u društvu. Ili, po meni osobno, možda čak i najvažniji kriterij, kada ti iznutra osjetiš da nešto nije okej. Kada patiš, znaš da patiš, ali ne možeš odvratiti misli od te patnje. Ti funkcioniraš kroz svoj život „normalno“, ali ti misli stalno bježe na tu neku stisnutost koju osjećaš u sebi, u glavi… Tada se obično ljudi jave psihologu“, poručuje Sandro.
S obzirom da je Sandro specijaliziran za poslovnu psihologiju, pitamo ga tko su njegovi klijenti i zbog kakvih ga problema najčešće zovu. Najčešće to su voditelji firmi, direktori malih i srednjih poduzeća koji imaju neku vrstu problema sa svojim zaposlenicima ili njih osobno nešto emocionalno tišti i potrebno im je emocionalno rasterećenje“, objašnjava Sandro. „Najčešće su to upiti kao „nedostaje mi ljudi u firmi, pomozite mi da pronađem nekoga“ ili „zaposlio bih neku super curu ili dečka, možeš li napraviti psihologijsko testiranje da vidim hoće li se uklopiti u naš tim“. To mogu biti i problemi tipa „ljudi loše rade prodaju, ne znaju pregovarati, ne znaju prezentirati pa im je potrebna edukacija. Ili im nedostaje voditeljskih vještina pa im je potrebna edukacija kako voditi ljude, kako ih motivirati, kako davati feedback, kako voditi sastanke, kako napraviti karijerni plan za nekog zaposlenika za narednih pet ili deset godina… To su sve takozvane soft skills, koje se sad više nazivaju ljudske vještine, nešto što se ne uči u školi, a mnoga istraživanja pokazala su da su te vještine puno važnije za poslovni uspjeh od toga da perfektno znaš matematiku, fiziku ili kemiju.
Psihologijsko testiranje ne može se svesti na test od 15 pitanja
Kako izgledaju psihologijski testovi? „Dugotrajni su“, kaže Sandro i nastavlja, „Da razbijemo jedan mit: biti psiholog nije uzeti test s interneta, prevesti ga na hrvatski i misliti da ćeš tim prevedenim testom od 15 pitanja procijeniti cjelokupnu ličnost“, ističe. „Ljudi su izuzetno složeni, naš mozak je izuzetno složen. Ponekad testiranja traju sat ili dva, to je ponekad 300 ili 400 pitanja. Moram postaviti toliko pitanja koja mogu biti pred kraj dosadna, ali time stječem sigurnost da sam dobro ispitao nečije psihološke komponente i mogu stajati iza svake rečenice koju napišem u izvješću. S druge strane, kada uzmeš tekst od 15 pitanja, to je jako sklizak teren jer svi misle da mogu biti dobri psiholozi. Možda će i pogoditi neke stvari. Na temelju tih 15 pitanja osoba može ispasti ekstrovert, a onda će tijekom neke suradnje ispasti da je osoba šutljiva, da nije baš veliki ekstrovert – drugim riječima, test je pokazao krivo“, pojašnjava naš sugovornik.
U posljednje dvije godine, tema o kojoj se mnogo govori je burnout na poslu. Kako se ljudi nose sa svime time i jesu li spremni potražiti pomoć? Što treba mijenjati kada do toga dođe, prepoznaju li to u pravo vrijeme, pitamo našeg sugovornika. „Ljudi se generalno loše nose sa svojim neugodnim emocijama. Covid pandemija i sve ostalo bio je triger na nešto što se nakupljalo, što je bilo prisutno i prije samo je Covid potaknuo da se te stvari rasplamsaju. Svijet i svakodnevica idu toliko brzo, ekstremno je mali broj pojedinaca koji uspijevaju sustizati tempo, ali mi se čini da će i oni, prije ili kasnije, pokleknuti“, pojašnjava.
Za ljude koji se sve teže nose sa stresnim tempom svakodnevice, korak u pravom smjeru je i smanjenje količine kofeina jer on može izazvati razdražljivost i nesanicu. Baš za takve Coca-Cola je predstavila novu ediciju svojeg popularnog napitka, ali u ovoj verziji omiljeni Coca-Cola okus dolazi s nula posto kofeina i nula posto šećera. Coca-Cola Zero Zero idealan je izbor za bezbrižno uživanje i opuštanje u bilo koje doba dana i noći.
A zašto nam je opuštanje važno i kako doprinosi smanjenju stresa i izbjegavanju sve raširenijeg sindroma sagorijevanja, objasnio je Sandro. „Izgaranje, odnosno burnout, sindrom sagorijevanja, nažalost, naša je svakodnevica. Burnout se javlja iz jednog razloga – preopterećenost poslom i preopterećenost radnom odgovornošću. Mi ljudi smo ograničena bića. Mi smo emocionalno ograničeni, kognitivno ograničeni, vremenski ograničeni, intelektualno ograničeni. Ali količina posla koju moramo obaviti veća je od naših resursa. I taj missmatch između onoga što možemo napraviti i što trebamo napraviti najčešći je razlog burnouta“, istaknuo je.
Kako se nositi s burnout sindromom?
„Ako smo već izgorjeli, trebamo prihvatiti to stanje, maknuti se od onoga što će nam dodatno rasplamsavati taj plamen sagorijevanja, a to je, naravno, posao. Poražavajuća je činjenica da, kada ih burnout „zvekne“, neki ljudi oporavljaju se godinama“ iskren je Sandro i dodaje da si mnogi ne mogu dozvoliti luksuz da se u potpunosti odmaknu od posla, odnosno izvora svojeg burnouta pa zato proces oporavka može trajati godinama. No napominje, ono što možemo učiniti da spriječimo sagorijevanje je odmor i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme.
„Dnevni odmor, tjedni odmor i godišnji odmor. Koristimo ga, moramo ga koristiti, to je naše pravo kao čovjeka. Moramo se odmoriti svaki dan, moramo se odmoriti za vikend i moramo otići na ljetovanje ili zimovanje svake godine“, naglasio je Sandro.
Čak i kada od silnih obaveza nemamo vremena, kaže, moramo pronaći vrijeme za odmor. Savjet za vaše gledatelje – prisilno se odmarajte. Slobodne aktivnosti unesite u kalendar i tretirajte ih kao najvažniji poslovni sastanak. Jednako kao što nećeš otkazati važan poslovni sastanak s klijentom, nećeš otkazati ni šetnju ili bilo koju drugu aktivnost koja te opušta i odmara“, ističe.
Na kraju ugodnog noćnog razgovora Sandro nam je pokazao nekoliko brzih trikova i mentalnih vježbi koje nam mogu pomoći da pomognemo sami sebi, a između ostalog, objasnio nam je kako izgleda vježba za poboljšavanje koncentracije i jednostavni trik kako upravljati stresom. Kako se to radi, pogledajte u našem podcastu.
Za sve vas koji se ne želite odreći svojeg omiljenog Coca-Cola napitka, bez obzira na doba dana ili noći, tu je Coca-Cola Zero Zero, nova verzija koja dolazi bez dodanih šećera i kofeina. Zbog svojeg sastava u kojem nema kofeina i šećera, Coca-Cola Zero Zero je fantastičan izbor za uživanje i opuštanje u večernjim i noćnim satima. Pratite podcast „Gluho doba noći“, odmorite se, napunite baterije i zabavite uz čašu omiljenog Coca-Cola okusa i uvijek slijedite svoje snove!
Ne propusti i ostale epizode:
Blogerica Mija: Planinarenje mi je promijenilo život, a najkreativniji dio posla radim iza 20 sati
