Ima li, odnosno je li ikada bilo života na Marsu, to je glavno pitanje na koje odgovor traži NASA. Danas u 13 sati i 50 minuta prema Marsu su lansirali rover Perseverance, naziv koji u prijevodu znači ustrajnost.
Nije NASA jedina koja je krenula na Mars. U zadnjih mjesec dana prvi put su tamo odletjeli Ujedinjeni Arapski Emirati, ali i Kinezi.
Arapi su u svemir krenuli iz Japana i oni će jednu marsovsku
godinu skupljati podatke u atmosferi planeta.
Nije slučajno da se svi letovi na Mars događaju u par tjedana,
Zemlja i Mars trenutno su najbliže u sljedeće dvije godine pa je
put kraći i jeftiniji.
Prije sedam dana krenuli su i Kinezi. I oni, kao i Arapi i Amerikanci stižu u veljači 2021. I oni misle da su spremni za sedam minuta užasa, kako zovu vrijeme potrebno da se spuste iz atmosfere do tla.
Što možemo očekivati od ovih misija, kakve su šanse da nešto pronađu, u RTL Direktu je otkrio poznati hrvatski astronom Korado Korlević.
"Budimo iskreni, nije ovo prvi put. Prvi put je da to čudo ima šest kotača. Dva Voyagera su sletjela 70-ih godina, imali su biološki laboratorij, tako da to što je nešto dobilo šest kotača, a prošlo je 45 godina, ja nisam impresioniran. Kad uzmemo da je glavna vijest da se šalju imena ljudi gore i da se meteorit s koji je s Marsa pao na zemlju vraća natrag, to nije znanost, to je nešto što spada u civilizaciju doiživljajne ekonomije", kazao je Korlević, voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan.
"Kada bi bio napredak onakav kakav je bio kada se pojavio Viking, onda bi to bilo nešto za čuditi se. Ovo je tehnologija koju smo mi gledali godinama, a i na kraju krajeva, Rovera je naprvljen s 80 posto rezervnih dijelova od onoga prije. To nije nova teghnologija, to je reciklaža onoga što imaju u skladištu", dodao je Korlević.
Smatra da razlog misija zapravo leži u geopolitici. "Žele pokazati tko je tko. Amerikanci su odlučili izvaditi iz skladišta, Kinezi napraviti novo, Arapi da im netko drugi napravi i mi gledamo jedan šareni, čudan svijet".
Korlević je skeptičan, no NASA je ovaj projekt najavila ambiciozno.
"Koliko puta je NASA ambiciozno najavljicala da su našli vodu na Marsu. Ja mogu barem 10 konferencija njihovih nabrojati kada su rekli da su našli vodu na Marsu i da je to prvi put. Press konferencije više nisu znanstveni događaj nego je to nešto da se popuni sezona kiselih krastavaca", kazao je Korlević.
"Tehnologija je zrela danas. Otići danas na Mars nije na razini čuda. Ovo danas je normalna administracija", dodaje.
Je li moguće da je nekad bilo života na Marsu? "Mene bi čudilo da nije. Ali kad govorimo o životu na Marsu, to je vrsta anaerobnih bakterija, arheja. Očekujem da bi mogli naći tragove minerala koji nastaju u kontaktu s organskim molekulama. Ali i to neće biti dokaz. Čak i stijene koje misle vraćati na zemlju, trebalo je bolje pretražiti Antarktiku. Mi meteorita koji padaju s Marsa imamo u muzejima, čak mi u Višnjanju imamo komadić marsa", odgovorio je Korlević.
"Mars i njegova prašina doslovno toksični. Mi ako to udaheno, smo mrtvi"
Kao najveći problem navodi se spuštanje kroz atmosferu do tla planeta. "Uovom slučajo je to jako teško. Jako su zakomplicirali da bi uštedjeli na gorivu i da bi tu dizalicu upotrijebili na pravi način. Slijetanje je uz polijetanje najopasniji dio misije. Mars je progutao toliko svemirskih sondi koje nikad nisu došle na površinu cijele, da je naprosto ukleto koliki je to problem. No naučili su puno, bit će sve manje problema", objasnio je Korlević.
Komentirao je i najavu Elona Muska da će ljudi do 2050. živjeti na Marsu. Je li to moguće?
"Ne baš. Ali da su ga pitali da napravi sondu, vjerojatno bi ju napravio deset puta brže deset puta jeftinije. Ekipa koja radi oko njega i snjim je napravila preokret astronautici definitivno. Mars je nezgodno mjesto, nije da se neće moći do njega. Muskove rakete će za pet do 10 godina moći puno ljudi prebaciti gore, no problem je što su Mars i njegova prašina doslovno toksični. Mi ako to udaheno, smo mrtvi", odgovorio je Korlević.
