Povodom dana medijske pismenosti u Zagrebu se provode edukacije o medijima za mlade

Više od 40 posto adolescenata razmjenjivalo je s drugima seksualno izazovne poruke, fotografije ili video uratke, a gotovo svaki peti to je učinio pod nagovorom ili prisilom. To su samo neki od podataka koji povodom Dana medijske pismenosti ukazuju na potrebu medijske edukacije.

Jer društvene su mreže glavni kanal informiranja mlađima od 35, a tek četvrtina građana provjerava pročitane informacije prije nego što ih podijeli. 

Zabrinjavajući rezultat /

Hrvatska među najlošijima u Europskoj uniji po medijskoj pismenosti: Evo nekoliko savjeta za uočavanje fake newsa

Zabrinjavajući rezultat /

Hrvatska među najlošijima u Europskoj uniji po medijskoj pismenosti: Evo nekoliko savjeta za uočavanje fake newsa

Svaka deseta mlada osoba smatra da društvene mreže na njih utječu negativno

Medijska pismenost je nova abeceda 21. stoljeća jer virtualni je svijet mladima itekako dio stvarnosti. Kako bi znali što je za njih primjereno i kako reagirati ako se susretnu s neprimjerenim, u ovoj školi provode se medijske edukacije za mlade.

"Jako puno razgovaramo o tim temama, o nekom kritičkom pristupu prema medijima, o količini vremena koje provode pred ekranom, o načinima kako se zaštiti od eventualno nekakvih ružnih komentara ili nepoznatih ljudi i tome kakve podatke smiju objavljivati javno na internetu", objasnila je učiteljica Mirena Maljković.

I u školi s druge strane grada uči se o medijskom svijetu. Stela Majstrović se s takvom edukacijom prvi put susrela u trećem razredu. Sada u sedmom razredu misli da je najvažnije da se ne dopisujemo s nepoznatim osobama. 

Svaka deseta mlada osoba smatra da društvene mreže na njih utječu negativno pa je ovogodišnji fokus utjecaj medija na mentalno zdravlje mladih.

"Oni kad su na internetu, koliko god se osjećaju sami, vide koje se sve stvari gore događaju, i onda ponekad nisu sigurni koliko je taj sadržaj dobar, koliko je pozitivan, i koliko negativno može utjecati na njih", kaže učiteljica Dorotea Prenner.

Dezinformacije i govor mržnje u medijskom prostoru najveći su aktualni problemi, ali koji se mogu ublažiti: "Nekom kombinacijom regulative zakonskih procesa, ali još više medijskom pismenošću. Uvijek je važno da zastanenemo i razmislimo prije nego što podijelimo neku informaciju", rekao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Agencije za elektroničke medije.

Jer količina i kvaliteta sadržaja kojem smo izloženi imaju sve veći utjecaj i na to kako se osjećamo, pa i za velike i male vrijedi ovogodišnji slogan - Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana.