Dugoživci (Tardigradi) su najizdržljivije životinje s osam nogu. Unatoč tom višku nožica užasno podsjećaju na medvjeda pa su poznati i kao vodeni medvjedići. No, ti maleni "divovi" su nesumnjivo čudne (mikroskopske) životinjice.
Dugoživci mogu živjeti i na kopnu i u vodi, pod ekstremno visokim ili niskim pritiskom. Mogu podnijeti vrućinu, hladnoću pa čak i visoku radijaciju. Podnose temperature u rasponu od 150 °C do -270°C, a znanstvenici su prošle godine otkrili da imaju i posebne proteine u DNK.
No i dalje postoji mnogo tajanstvenosti o njima. Za početak, kako hodaju ta sićušna stvorenja?
Znanstvenici su snimili njihov hod
One su jedine životinje sa ovakvim mekanim tijelima koja mogu hodati, plus jedna su od najmanjih životinja s nogama za koje znamo, piše Science Alert.
Izvor: The Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS)
"Jedna od najviše iznenađujućih stvari o dugoživcima je ta da su zapravo jako dobre u hodanju", napisala je na Twitteru biologinja sa Sveučilišta Rockefeller Jasmine Nirody. "Imaju pravilan hod, a izvanredno liči na hod mnogo, mnogo većih životinja", dodala je biologinja.
Tako su Nirody i kolege snimili njihov hod i koordinaciju nogu, a mi možemo uživati u snimci njihovih otkrića.
Izvor: The Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS)
"Nismo ih prisiljavali ni na što. Ponekad bi doista bilo hladno i samo bi se htjeli prošetati po podlozi. Drugi put bi vidjeli nešto što im se sviđa i potrčali prema tome", kaže Nirody.
Tim je uzeo životinjice i prošetao ih po različitim površinama, otkrivši da su njihovi koraci vrlo slični koracima kukaca, unatoč tome što su dvije skupine nevjerojatno različitih veličina i izrađene su od potpuno različitih tvari.
Snimili su ih kako pokušavaju hodati po glatkom staklu (nisu daleko stigli na glatkoj površini), te na gelovima s dvije različite konzistencije, kako bi utvrdili kako im je to promijenilo hod u različitim uvjetima.
"Utvrdili smo da dugoživci prilagođavaju svoje kretanje pri hodanju po mekšim podlogama. Ova je strategija primijećena i kod člankonožaca za učinkovito kretanje po tekućim ili zrnatim podlogama", piše tim u članku.
Zašto dugoživci hodaju toliko slično kao insekti, još je uvijek otvoreno pitanje. Znanstvenici nisu sigurni postoji li potencijalni zajednički predak s kukcima ili je hodanje razvijeno odvojeno u oba organizma.
