Ovim preslatkim tuljanima samo je nebo granica: Unatoč strašnoj oluji pronašli su način da prežive

Prema procjenama, oko 6000 tuljana smjestilo se na ovom otoku, a njihova prisutnost postala je prava atrakcija.

Unatoč izazovnim uvjetima koje donosi Sjeverno more, tuljani su pokazali izvanrednu otpornost. Fotograf Brian Matthews istaknuo je kako tuljani uspijevaju rađati čak i tijekom snažnih oluja.

Život tuljana na otoku nije nimalo jednostavan. Prva zima predstavlja najveći izazov za male tuljane, a oni koji je prežive često ostaju vezani za otok Farne cijeli život, ponekad i više od 30 godina.

Tuljani su jedni od najzanimljivijih morskih sisavaca koji nastanjuju oceane diljem svijeta.

Imaju savršeno hidrodinamično tijelo prilagođeno životu u vodi. Prepoznatljivi su po debelom sloju potkožne masti (blubber) koji im služi kao izolacija, energetska rezerva i pomoć pri plutanju.

Veličina tuljana varira od malenog bajkalskog tuljana dugog samo 1,1 metar do impresivnog morskog slona koji može narasti do 6,5 metara i težiti čak 3.700 kilograma.

Ušati tuljani imaju vidljive vanjske uši i veće peraje, dok pravi tuljani nemaju vanjske ušne školjke, već samo male otvore sa strane glave.

Krzno im dolazi u različitim bojama i uzorcima, od svijetlo sive do tamno smeđe, često s karakterističnim mrljama ili prugama koje služe kao prirodna kamuflaža.

Mogu se pronaći na svim kontinentima, od polarnih do umjerenih područja. Većina vrsta živi u morskoj vodi, s iznimkom bajkalskog tuljana koji obitava u slatkovodnom jezeru Bajkal u Sibiru.

Iako većinu vremena provode u vodi, redovito izlaze na kopno ili led radi odmora, razmnožavanja i podizanja mladunaca.

Kao vješti lovci, tuljani se hrane raznovrsnom morskom hranom, poput riba, lignji, rakova i mekušca.

Njihove impresivne sposobnosti ronjenja omogućuju im da love na različitim dubinama - neki mogu roniti do dubine od 500 metara i ostati pod vodom i do 30 minuta.

Parenje se odvija jednom godišnje, pri čemu mužjaci često vode žestoke borbe za pravo parenja sa ženkama.

Tijekom sezone parenja, mužjaci mogu danima ostati bez hrane, tako što se fokusiraju isključivo na obranu svog teritorija i privlačenje ženki.

Ženke rađaju jedno mladunče koje se razvija nevjerojatnom brzinom zahvaljujući majčinom mlijeku iznimno bogatom mastima.

Tijekom perioda dojenja koji traje oko mjesec dana, majke ne napuštaju svoje mladunče i ne uzimaju hranu, kako bi se oslonile na zalihe masti.

Mnoge vrste tuljana suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama opstanku, što izaziva zabrinutost među znanstvenicima i ekolozima diljem svijeta.

Mnoge vrste tuljana suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama opstanku, što izaziva zabrinutost među znanstvenicima i ekolozima diljem svijeta.

Klimatske promjene, koje uzrokuju topljenje leda i promjene u temperaturama oceana, značajno utječu na staništa tuljana, posebno onih koji ovise o ledenim površinama za razmnožavanje i odmor.

Gubitak staništa, uzrokovan ljudskim aktivnostima poput urbanizacije obalnih područja i intenzivnog ribolova, dodatno smanjuje područja pogodna za život ovih morskih sisavaca. Zagađenje mora, uključujući plastični otpad, izlijevanje nafte i kemikalija direktno ugrožava zdravlje tuljana kroz gutanje ili zaplitanje u otpad. Slučajno zapletanje u ribarsku opremu, poput mreža i konopaca, predstavlja jednu od najčešćih neposrednih opasnosti, koje često rezultiraju ozljedama ili smrtnim ishodima.

Ovi izazovi kolektivno predstavljaju najveće prijetnje za opstanak tuljana, a zahtijevaju hitnu i koordiniranu akciju na globalnoj razini. Posebno su ugrožene vrste poput sredozemne medvjedice, čija se populacija procjenjuje na manje od 700 jedinki, i havajskog tuljana monaha, s populacijom od oko 1.400 jedinki.

Ove kritično ugrožene vrste zahtijevaju hitne i sveobuhvatne mjere zaštite, a uključuju strogo očuvanje njihovih preostalih staništa, programe uzgoja u zatočeništvu i intenzivne napore za smanjenje ljudskog utjecaja na njihova prirodna okruženja.