Još jedna jesen u kojem ćemo završetkom ljetnog računanja vremena i prelaskom na zimski kronometrijski režim, dobiti jedan sat sna više, ali će nam posljedično večernji mrak nastupati sat vremena ranije.
Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) objavio je da 30. listopada, u nedjelju, točno u 3 sata ujutro službeno vrijeme pomičemo za jedan sat unatrag odnosno na 2 sata. DZM se pritom poziva na Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2022., 2023., 2024., 2025. i 2026. godini, koju je Vlada RH donijela na sjednici od 27. siječnja ove godine.
Oni koji se sjećaju, primijetit će da je proteklih godina Europska unija bila na pragu toga da jednom za svagda odustane od sezonskog računanja vremena.
U kolovozu 2017. tadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio je da će EU ostati u ljetnom vremenu nakon provedene ankete u kojoj se nešto više od 80 posto građana EU-a izjasnilo da bi htjelo upravo to. Juncker je tada rekao da je "debata o ljetnom i zimskom računanju vremena već jako dugo prisutna".
Ubrzo nakon te Junckerove izjave, slijedila je inicijativa 70 zastupnika u Europskom parlamentu u tom smjeru i na kraju… Od svega ništa jer se iz niza razloga nadležna tijela EU-a nisu uspjela dogovoriti.
Parlamentarci su se tada pozvali brojna znanstvena istraživanja koja su pokazala da pomicanje sata, i to dvaput godišnje, uzrokuje među stanovništvom, između ostalog, stres i brojne zdravstvene probleme.
Povijesno, inače, sezonsko vrijeme prvi je predložio Benjamin Franklin, još 1784. godine, zbog uštede energije u prvom redu. Usred Prvog svjetskog rata, 30. travnja 1916., satovi Njemačkog carstva pomaknuti su za jedan sat u prvom ljetnom računanju vremena. Ubrzo su je slijedile Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija.
SAD je tim putem krenuo od 1918., a svaka nova energetska kriza tijekom narednog stoljeća, bila je novi argument da se s takvom praksom nastavi.
U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put primijenilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske, zatom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, da bi od 1983. godine u Jugoslaviji bilo ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena. Otada je kod nas, kao i u cijeloj Europi, to to.
Inače je ljetno vrijeme ono koje u našim krajevima najbliže odgovara stvarnom solarnom vremenu.
