Do 2030. godine EU se nada da će na europskim cestama biti 30 milijuna električnih automobila."Brzina kojom razvijamo industriju apsolutno je zastrašujuća", kaže Paul Anderson sa Sveučilišta u Birminghamu.
"To je nešto što nikada prije nije učinjeno takvom brzinom rasta za potpuno novi proizvod", kaže dr. Anderson, koji je ujedno i suvoditelj Birminghamskog centra za strateške elemente i kritične materijale. Iako električna vozila (EV) tijekom svog vijeka mogu biti ugljično neutralna, zabrinut je zbog onoga što će se događati s baterijama, piše BBC.
"Za 10 do 15 godina kada se velik broj automobila približi kraju svog života, bit će vrlo važno da imamo industriju recikliranja", ističe.
Baterije opasne materijale i imaju tendenciju da eksplodiraju
Iako je većina EV komponenata približno jednaka onima kod konvencionalnih automobila, velika razlika je baterija. Iako se tradicionalne olovne kiseline često recikliraju, isto se ne može reći za litij-ionske verzije koje se koriste u električnim automobilima.
EV baterije su veće i teže od onih u običnim automobilima, a sastoje se od nekoliko stotina pojedinačnih litij-ionskih ćelija, koje sve treba rastaviti. Sadrže opasne materijale i imaju nezgodnu tendenciju da eksplodiraju ako se rastavljaju pogrešno.
"Trenutno je globalno vrlo teško dobiti detaljne podatke o postotku litij-ionskih baterija koje se recikliraju, ali vrijednost koju svi citiraju iznosi oko pet posto", kaže dr. Anderson. "U nekim dijelovima svijeta to je znatno manje."
Nedavni prijedlozi Europske unije predviđaju da dobavljači električnih vozila budu odgovorni za to da osiguraju da njihovi proizvodi na kraju radnog vijeka ne budu jednostavno bačeni, a proizvođači već počinju ići u tom smjeru.
Mnogi proizvođači već sada pokušavaju riješiti problem recikliranja baterija
Nissan, na primjer, sada ponovno koristi stare baterije iz svojih automobila Leaf u automatiziranim vozilima koja dostavljaju dijelove radnicima u njegovim tvornicama.
Volkswagen čini isto, ali je također nedavno otvorio i prvi pogon za reciklažu u Salzgitteru u Njemačkoj i planira reciklirati do 3.600 baterijskih sustava godišnje tijekom pilot faze.
"Kao rezultat postupka recikliranja dobiva se mnogo različitih materijala. Kao prvi korak usredotočujemo se na katodne metale poput kobalta, nikla, litija i mangana", kaže Thomas Tiedje, voditelj odjela za planiranje recikliranja u Volkswagen Group Components.
"Rastavljeni dijelovi baterijskih sustava, poput aluminija i bakra, daju se u ustaljene tokove recikliranja", objašnjava.
U međuvremenu, Renault sada reciklira sve svoje baterije za električne automobile - iako, kako stvari stoje, to iznosi samo nekoliko stotina godišnje. To čini putem konzorcija s francuskom tvrtkom za gospodarenje otpadom Veolia i belgijskom kemijskom tvrtkom Solvay.
"Cilj nam je da možemo obraditi 25 posto tržišta recikliranja. Želimo zadržati ovu razinu pokrivenosti, i naravno da bi to premašivalo potrebe Renaulta", kaže Jean-Philippe Hermine, Renaultov potpredsjednik za strateško planiranje zaštite okoliša.
"To je vrlo otvoren projekt - ne radi se samo o recikliranju
Renaultovih baterija, već i svih baterija, a također uključuje i
proizvodni otpad iz tvornica za proizvodnju baterija".
To pitanje također privlači pozornost znanstvenih tijela kao što
je Institut Faraday, koji ima za cilj u sklopu svog ReLiB
projekta optimizirati recikliranje EV baterija i učiniti ga što
jednostavnijim.
"Zamišljamo učinkovitiju, isplativiju industriju u budućnosti", kaže dr. Anderson, glavni znanstvenik na projektu.
Trenutno se, na primjer, velik dio tvari baterije tijekom postupka recikliranja reducira na ono što se naziva crnom masom - smjesom litija, mangana, kobalta i nikla - kojoj je potrebna daljnja, energetski intenzivna obrada da bi se materijali dobili u upotrebljivom obliku.
Problem ručnog rastavljanja ćelija
Ručno rastavljanje gorivih ćelija omogućuje učinkovitije recikliranje tih materijala, ali donosi vlastite probleme.
"Na nekim su tržištima, poput Kine, propisi o zdravlju i sigurnosti i propisi o okolišu puno labaviji, a uvjeti rada ne bi bili prihvaćeni na zapadu", kaže Gavin Harper, znanstvenik iz Instituta Faraday.
Odgovor je, kaže, automatizacija i robotika: "Ako to možete automatizirati, možemo ukloniti dio opasnosti i učiniti proces ekonomski učinkovitijim."
I doista postoje snažni ekonomski argumenti za poboljšanje mogućnosti recikliranja EV baterija - ne najmanje važna jest i činjenica da sadrže elementi koji nisu dostupni u Europi.