Potres magnitude 5,7 koji je jutros pogodio talijansku obalu, a osjetio se i diljem Hrvatske dogodio se na isti dan kada i Veliki zagrebački potres iz 1880. godine. Dakle hrvatsko tlo zatreslo se na isti dan i danas i prije 142 godine, podsjetili su iz Seizmološke službe.
Davne 1880. Zagreb je pogodio ogromni potres koji se naziva Veliki zagrebački potres. Bio je jačine osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6.3 po Richterovoj ljestvici, i najjači je poznati potres u Zagrebu. Dogodio se u sedam sati, 33 minute i 52 sekunde, a trajao je 10 sekundi.
Iznenada, baš negdje oko svitanja, prije nego što je na gradskim ulicama zavladala svakodnevna užurbanost, snažno potresanje tla i podzemna tutnjava uzbudili su cjelokupno građanstvo. Potres je oštetio mnoge kuće, usmrtio troje ljudi. Među poginulima bili su litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana. Na Stanića se srušio dimnjak kuće u Kačićevoj, a dijete koje je bilo uz njega, prošlo je bez ogrebotina.
"Deveti studena 1880. biti će u povjesti grada Zagreba crnimi slovi upisan. U 7 sati i 35 časova zbio se užasan potres i trajao do 30 secunda, a bio mu je pravac od sjevero-zapada na jugo-istok. Kao što je danas vrieme žalostno, tako se je i nad gradom Zagrebom žalost nadvila. Sitna kiša, što s neba sipi, mislio bi da su suze; da samo nebo plače", pisalo je u tadašnjim dnevnim novinama Obzoru.
Kako bi dočarali koliko je to razoran potres bio, valja znati da su 1880. godine u Zagrebu bile 2483 stambene zgrade i 1187 gospodarskih, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Od ukupno 3670 objekata gotovo svi su oštećeni, a 12,6 posto zgrada je teško oštećeno. Potres je bio toliko traumatičan za Zagrepčane da su mnogi iselili u Beč, Maribor, Ljubljanu, Trst... U valu bježanja, samo u prvom danu na Glavnom kolodvoru izdano je 3800 putničkih karata.
