Divlje svinje su nakon Zagreba viđene ovog vikenda i u Crikvenici. Podsjetimo, mještani su ih fotografirali na teniskim terenima, ali i na samoj plaži na otoku Sveti Grgur.
Zašto su sve više u urbanim područjima i koja je poveznica divljih svinja s klimatskim promjenama otkrio je u RTL-u Danas Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu.
"Očito se ne boji ljudi. Čuje se i lavež psa. Divlja svinja se tu ne opterećuje. Sad je li možda odgojena u zatočeništvu ili je jednostavno izgubila strah zbog hranjenja turista to je teško reći. Svakako jako, jako daleko od uobičajenog ponašanja divljih svinja", objasnio je.
Dodao je kako divlje svinje puno ruju po vlažnom tlu u ovo doba godine. Uglavnom se hrane gujavicama. Čak i mišjim gnijezdima jer šumskih plodova još nema.
Plodnost im je doslovno eksplodirala pa nije rijetkost vidjeti divlju krmaču kako vodi od 8 do 10 komada mladih.
"Mladi mogu doći na svijet već u veljači ili u ožujku i do 11 mjeseca kad im je normalna sezona parenja prasad koja je okoćena, odnosno oprašena u ovo proljeće sad će se u 11 mjesecu moć parit", rekao je Slijepčević.
"Uranjeni pubertet. Puno prije doživljavaju spolnu zrelost i praktički preskoče godinu dana u reprodukciji. Srećom, divlje svinje boje se ljudi više nego ljudi njih. Kad krmača da signal oni vam zalegnu, kao nestanu dolje na tlu i ona tada zna se ponašati obrambeno. U biti vam je najbolje u što kraćem roku se odmaknut s tog mjesta. Divlja svinja nije životinja koja će vas proganjati jako dugo", objašnio je sugovornik.
Odstrel je jedina opcija
Slijepčević ističe kako je divljih svinja u naseljenim mjestima sve više. Prepoznaju koja područja nisu lovna.
"Ne treba tražiti previše prostora za nekakav suživot jer one neće imati previše razumijevanja prema nama. One će sve više i više ulaziti u naš prostor i odstrel vam je realno jedina metoda regulacije brojnosti", kazao je Slijepčević.
Ipak, cijena jednog odraslog vepra prilično je visoka.
"Ako se radi o visoko trofejnom vepru to vam može biti vrijednost od 2000 do 3000 eura, ali takvi veprovi su vam vrlo malobrojni u cjelokupnoj populaciji jer se tu radi o životinjama koje su stari 6 ili 7 godina", naglasio je.
