EU priprema posebnu regulativu za tržište kriptoimovine, piše u nedjelju Večernji list, navodeći da je stanje s kriptovalutama sada na klimavim nogama.
Svatko tko se dugo bavi Bitcoinom i kripto tržištem navikao je na periodične oscilacije cijena gore-dolje, no trenutno su kriptovalute među najvećim gubitnicima na ulagačkom tržištu. Bitcoinom se u petak trgovalo po cijeni od 29.500 dolara, još u studenome cijena mu je bila 64 tisuće dolara, a u ponedjeljak se čak i lagano popeo iznad 30 tisuća dolara, no ovaj tjedan mu i dalje cijena oscilira.
Da bi predvidjeli kakvo je raspoloženje ulagača na tom tržištu financijaši redovito izračunavaju i prate takozvani indeks ‘straha i pohlepe’ koji se, kad su kriptovalute u pitanju zadnjih dana kretao od 8 do 13 u odnosu na maksimalnih i optimističnih 100.
Samo jednom u povijesti zabilježena je niža vrijednost indeksa straha i pohlepe, i to u kolovozu 2019. s vrijednošću od pet, kada se Bitcoin borio s cijenom od 10.000 dolara, koju je izgubio nekoliko tjedana kasnije. Bitcoin je već postavio povijesni negativni rekord jer mu je prvi put u desetogodišnjoj povijesti te kriptovalute cijena pala osam tjedana zaredom.
Na kripto tržištu se prvo urušio jedan od većih stablecoinova Terra Luna UST koji je imao oko 18 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, te su ulagatelji u taj projekt izgubili gotovo cijeli iznos ulaganja.
Nakon pada Terra Lune, nad kriptovalutama kao Damoklov mač sada visi kripto dolar Tether. Vrijednost imovine u Tetheru je visokih 72 milijarde dolara.
Kako gubici rastu tako jačaju pokušaji država da reguliraju to tržište pa su se ovih dana i najjače industrijske države iz skupine G7 izjasnile za brzu i sveobuhvatnu regulaciju kriptovaluta.
U Hanfi kažu da se na razini EU priprema posebna regulativa koja će na cjelovit način regulirati tržište kriptoimovine te Hanfa aktivno sudjeluje u njezinu donošenju.
Hanfa naglašava da raspolaže ograničenim podacima o trgovini kriptovalutama, u odnosu na društva koja su ih obavijestila da se bave razmjenom virtualnih i fiducijarnih valuta.
U prva četiri mjeseca 2022. godine volumen prometa na domaćim kripto mjenjačnicama iznosio je 461,8 milijun kuna, što je pad od 30 posto u usporedbi s prva četiri mjeseca prošle godine, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
