Malo drugačiji morski plodovi /

Kakvog li su okusa jagode, rajčice, salata iz podmorskih vrtova? Vodimo vas u videoizlet 8 metara pod morem

Image
Foto: Nemo's Garden/Ocean Reef Group/YouTube/screenshot

Na dubini sve do osam metara ispod površine mora oni uzgajaju povrće. Njihov je plan razraditi tehnologiju za prehraniti dvije milijarde ljudi

4.12.2021.
16:30
Nemo's Garden/Ocean Reef Group/YouTube/screenshot
VOYO logo

To ide otprilike ovako: uzmeš prozirnu plastičnu kupolu, uroniš je na dubinu između 4,5 i osam metara, pričvrstiš je lancima ili čeličnom užadi i vijcima za temelje u morskom dnu, napuniš kupolu s dva metra kubičnih zraka i potom…

Tako u kratkim crtama izgledaju osnovne pripreme za podmorske, hm, nazovimo ih "plastenicima", kojim talijanska tvrtka Ocean Reef Group u sklopu svog projekta "Nemo's Garden" ("Nemoov vrt") istražuje, ne više toliko je li moguće uzgajati biljke za hranu ispod morske površine, nego načine da se takva poljoprivreda učini što isplativijom. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novinarka Anna Gimbrère, popularna u Nizozemskoj po svojim emisijama iz znanosti, posjetila je nedavno općinu Noli na obali Ligurskog mora u Italiji kako bi osobno vidjela prve prave podmorske vrtove i probala kakvog su okusa plodovi revolucionarnog poljoprivrednog projekta.

S Lucom, mladim Talijanom, srela se na lokalnoj plaži. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Čula sam da je ovo mjesto na kojem se događa budućnost života pod morem", kazala je.

Image
Naš dio 'pluća svijeta' /

Veliko otkriće: Plitvice imaju 4. najsnažnije šume u svijetu po upijanju CO2, a 5. mjesto uključuje i Velebit

Image
Naš dio 'pluća svijeta' /

Veliko otkriće: Plitvice imaju 4. najsnažnije šume u svijetu po upijanju CO2, a 5. mjesto uključuje i Velebit

"Apsolutno. Tamo između one četiri žute plutače", pokazao je Luca na mjesto nekoliko desetaka metara udaljeno od obale, "tamo ćemo ići."

"Tamo? Točno tamo gdje se igraju ona djeca je vrt?", pokazala je Gimbrère kako bi bila sigurna, jer, što se tiče perspektive neupućenog promatrača, pa to bi bila najobičnija mediteranska plaža sa širokim prostorom za kupanje u moru.

Kako je izgledao njen izlet u "Nemoov vrt", pogledajte u videu ispod:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt zapravo i nije tako nov. Započeo je još 2012. i otada su korak po korak stručnjaci za poljoprivredu, znanosti u vezi mora i tko zna što sve ne u posebno izrađenim posudama sa zemljom u podmorskim kupolama istraživali metode što boljeg uzgoja, primjerice, salate, leće, rajčica, graha, gljiva, aloe vere, graška, bosiljka…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve pod morem, naravno.

Čovjek kojemu je ovakva poljoprivredna proizvodnja pala na pamet, bio je Sergio Gamberini, osnivač i još uvijek i predsjednik uprave Ocean Reef Group. Bilo je to prije nešto više od devet godina kada je, na toj istoj plaži koju je sad najnovije posjetila nizozemska novinarka, s prijateljima počeo razgovarati bi li takvo što bilo moguće.

Razlozi za takav razgovor su tada isto kao i danas bili isti oni koji se tiču svake dublje analize i planiranja poljoprivredne proizvodnje i osiguravanja dostupnosti hrane; klimatske promjene, klimatski ekstremi, održivost života malih zajednica u prenapučenom svijetu, ozbiljno uzdrmane prirode već danas i s još gorim, pa i katastrofalnim perspektivama u bližoj budućnosti.

Da im je od početka sve išlo glatko s izvorno kako se činilo bizarnom idejom, nije. Prvo su pokušali s kupolama na napuhavanje, što se pokazalo promašenim izborom, i to zbog "fizičkih razloga", a zapravo zbog utjecaja morskih struja na fleksibilne kupole.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pa je u nekom trenutku došlo i do ne baš kratke pauze u projektu. E da bi u srpnju ove godine Gamberinijevoj tvrtki priskočili u pomoć novi poslovni partneri, njemački Siemens i talijanski TekSea. Odjednom se još istog ljeta pojavila vijest da su u "Nemoovom vrt" počeli dozrijevati salata, bosiljak, rajčice… 

Tvrtka izvorno osnovana kako bi se bavila ekološkim turizmom, uzgojem ribe, uzgojem morskih biljaka i istraživanjima u tom smjeru, u medije se počela probijati scenama ronilaca koji u podmorskim kupolama, ispunjenima zrakom uzgajaju povrće, kontroliraju temperaturu, vlažnost zraka, uopće sve ono što se inače kontrolira u, recimo, staklenicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o biosferama koje plutaju na dubini između 4,5 i osam metara ispod morske površine, u kojima se strogo pazi da uvjeti za rast biljaka u svakom trenutku budu optimalni. Što to u konačnici znači, vidi se iz brojki koje se u stvarnom vremenu mogu pratiti na stranicama projekta.

U trenutku pisanja ovog članka, temperatura zraka na površini mora iznosila je 8,47℃, a u dvije od šest biosfera, temperatura zraka iznosila je 17,61℃ odnosno 18,57℃. Razlika u temperaturi zraka u kupolama u odnosu na temperaturu zraka na plažu od oko 10 stupnjeva bila je posljedica toga što je more na toj dubini u tom trenutku bilo oko  17℃.

Slijedili su podaci o razini kisika u milibarima, ugljičnog dioksida u česticama na milijun čestica (ppm), vlažnosti i razini svjetla, jer ako je fotosinteza za život neophodna čak i podmorskim biljkama, kopnenim biljkama svjetla je potrebno još i više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Na svijetu je sve više i više ljudi, ima nas na milijarde. Do 2050. bit će nas možda i devet milijardi", pričao je Luca nizozemskoj novinarki tijekom posjeta, "Kako ćemo nahraniti sve te ljude? Hoćemo li naprosto iscrpiti sve one resurse koje imamo ili ćemo naći nove tehnologije?"

Tako je svojoj gošći objašnjavao Luca. Luca se inače preziva Gamberini i pasionirano vodi marketing i sve što god je potrebno u tvrtki što ju je osnovao njegov brat Sergio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije nego što je Luca pronašao da s bratom može dijeliti strast istraživanja načina spašavanja svijeta od gladi, kako se ranijih godina navodilo u najavama njegovih prezentacija projekta, bio je pasionirani surfer.

Na jednoj prezentaciji iz 2017. rekao je da mu je san pronaći način za kvalitetno, zbilja kako spada, prehraniti dodatnih dvije milijarde ljudi više nego danas, koliko bi ih prema prognozama trebalo živjeti na Zemlji u dogledno vrijeme. Ovim uspjehom s podmorskim vrtovima četiri godine poslije, braća Gamberini došla su nadomak rješenja.

A okus? Ovako ga je opisao Luca u članku za magazin Lampoon, objavljenom početkom ovog mjeseca:

"Jestive biljke iz 'Nemoovog vrta' imaju snažniji okus od biljaka koje rastu na kopnu. Sveučilište u Pisi laboratorijski je testiralo naš bosiljak i tada su utvrdili da je on drugačiji od običnoga u smislu organoleptičkih svojstava (tvari koje hrani daju osobine koje osjećamo čulima, op.a.)."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo