Hrvatska je prije Domovinskog rata bila u sastavu bivše Jugoslavije. Oduvijek je poznata po svojim prekrasnim plažama, moru i turističkim ponudama uopće, stoga ne čudi da je ta popularnost ostala sve do danas. Po broju turista svake godine obaramo rekorde - ipak, valja napomenuti kako to nisu samo posjetitelji iz susjednih zemalja, već su hrvatski gradovi i mjesta na moru postali popularni i među brojnim stranim zvijezdama, kao što su i postali poznate kulise za snimanje nagrađivanih, svjetski poznatih filmova.
Hrvatska ove godine, prema službenim podacima, ostvaruje rekordnu sezonu.
Naime, prema podacima iz sustava eVisitor, u Hrvatskoj je od početka godine do danas ostvareno 55,3 milijuna noćenja, čime je premašen broj noćenja iz cijele 2020. godine, kada je u dvanaest mjeseci ostvareno 54,4 milijuna noćenja.
Od ukupnog broja noćenja u 2021. godini, 46,6 milijuna ostvarili su strani turisti, a 8,7 milijuna domaći. Od početka ove godine ujedno je ostvareno i devet milijuna turističkih dolazaka, odnosno Hrvatsku je u ovoj godini posjetilo već 1,2 milijuna turista više nego lani.
U 2021. ostvareno je dosad 46 posto više dolazaka i 37 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. U usporedbi s istim razdobljem 2019., ostvareno je 61 posto dolazaka i 72 posto noćenja.
Razvoj turizma započeo 1952.
Kada bismo gledali statistiku, značajniji razvoj inozemnog turizma započeo je 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloženi novac". Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina 20. stoljeća.
Točnije, riječ je o godinama 1986. i 1987. 1986. godine na našoj je obali bilo čak 10,5 milijuna posjetitelja, što je predstavljalo najveći broj sve do neovisnosti Republike Hrvatske. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih turističkih prihoda.
A, kako smo pridobili sve te silne turiste?
Osim hvalevrijednim morem i obalom, ugledni umjetnici poput Ede Murtića, Andrije Maurovića, Milana Vulpe, i Borisa Ljubičića, kao i brojni drugi, potrudili su se napraviti plakate kojima su promovirali našu obalu. Bile su tu i brojne manifestacije, poput Rally utrke 1952. godine.
(Edo Murtić, 1953. /PINTEREST)
(Andrija Maurović, 1952. / PINTEREST)
(1925. godine za Split /PINTEREST)
(1950. godine za Rab, PINTEREST)
(Rally na Jadranu, 1952. godine/ PINTEREST)
...Što se ne razlikuje previše od današnjeg načina promoviranja obale. Društvene mreže preplavljene su slikama naše obale, ali valja podsjetiti i na reklamni spot HTZ-a koji upozorava da se "ne smijemo pržiti predugo":
Naša je obala bila prepuna odmarališta koje su turisti rado posjećivali. Propaganda je bila na prvom mjestu.
Kritike na račun konobara već i tad
Ipak, već su i tada postojali zapisi da su se na našoj obali radnici izrabljivali. Švicarka je zaključila da kad „Jugoslaveni obuku konobarsku bluzu daju utisak čovjeka na prisilnom radu“. Kritiku stanja u hotelima je 1974. iznosio u svojoj kolumni u VUS-u i Miljenko Smoje pa zaključuje „Dok čekam konobara, zabavljan se čitajući tragove spize koja je prolazila preko ovog stola“ ili „Konobara čekam uru, uru i po, i sve ča će mi donit na stol će bit ladno osim vode“, stoji u radu naslova "Turizam u Jugoslaviji 1970-ih", Katarine-Kaje Župančić i Mihaela Puljića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
