Što je to 'nezrela smokva'!? /

Izložba o brojnim brodolomima oko Šolte. Zašto se održalo rimsko ime otoka, a ne ono tako čudno grčko?

Image
Foto: Shutterstock

Ostacima iz brodoloma na dnu uvala ovog otoka i na Pličini Mlin, pa antička sidra, ostaci antičke arhitekture... Ime Šolte je zasebna priča

24.7.2022.
17:30
Shutterstock
VOYO logo
VOYO logo

Uoči izložbe "Podvodna baština Šolte", koja počinje u utorak 26. srpnja u 20.30 u Galeriji Bratske kuće u mjestu Grohote, Morski.hr u najavi ove, pretpostavljamo, bogate izložbe s obzirom na broj brodoloma kroz dugu povijest ovog otoka, naveo je odakle Šolti današnje ime.

Prvi put Šolta se, zapravo, spominje još u 5. stoljeću prije Nove ere, u zapisima starogrčkog istraživača Skylaxa iz Karije, antičke pokrajine u Maloj Aziji. Antički Grci Šoltu su zvali, a tko bi ga znao točno zašto, "Olynthia", što bi značilo "Nezrela smokva".

Image
Spektakularno! /

Potres u svetištu u Remetama otkrio drevne kosti. Banovi? Vojskovođe? Tahi? Obišli smo arheologe CSI-evce

Image
Spektakularno! /

Potres u svetištu u Remetama otkrio drevne kosti. Banovi? Vojskovođe? Tahi? Obišli smo arheologe CSI-evce

Za starim Grcima, stoljećima poslije, na otok dolaze Rimljani i današnja Šolta dobiva ime "Solenta", što je naziv koji u korijenu ima "sunce", odnosno na latinskom "sol". Najromantičnije bi bilo zaključiti da je otok bilo zgodnije počastiti nazivom prema suncu, a ne prema nezreloj (!).

Međutim, u svom djelu "Ribanje i ribarsko prigovaranje" Petar Hektorović Šoltu naziva "Sulet" i tu priča odjednom više nije tako jednostavna, pravolinijska. Marina Marasović-Alujević i Katarina Lozić Knezović, obje s Filozofskog fakulteta u Splitu, u svojoj "Toponimiji otoka Šolte" nabrajaju da se kroz povijest Šolta nazivala: Solenta, Solentia, Soluta, Sulet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo zadnje je ono kako je Šoltu nazivao naš stari Hektorović. Ali, one navode i to da da se izraz "Sulet" može povezati još sa starocrkvenoslavenskim "Sulętŭ", što je tada značilo naprosto – otok! Autorice za taj pradavni slavenski izraz kažu da je "metaplazam od Sulęta" i da "odražava dalmatoromansko Súlenta od latinskoga Sólenta".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

One dalje nabrajaju prvo Scylaxov zapis još iz doba skoro pola milenija prije Krista, zatim rimski "Itinerarium Antonii" iz 2. stoljeća koji govori o "Solentia", pa onda "Ravennatis Anonymi Cosmographia iz 7. Stoljeća koji spominje otok "Solenta". Slijedi Toma Arhiđakon sa svojom "Historia Salonitana" iz 13. stoljeća gdje spominje da se otok naziva i "Soluta" i "Solta"…

"Vremenom su se nazivom 'solta', kao sinonimu apelativu 'otok', počeli imenovati i neki manji dalmatinski otoci, pa u starim dokumentima nalazimo zabilježeno 'solta di Sebenico' za otok Zlarin, 'solta di Trau' za otok Čiovo i 'solta di Spalato' za otok Šoltu", otkrivaju nam autorice.

Zapravo, po vrlo sličnoj logici kao ono što je Miljenko Smoje zabilježio u "Velom mistu" s "Bračem prvim", "Bračem drugim", "Bračem trećim"…

Ali, OK. Što je s onom izložbom. Portal Visitsolta.com kaže da počinje u utorak u 20.30? Morski.hr u najavi piše da je se Šolta uvijek nekako nalazila na ruti brojnih antičkih plovnih putova. Intenzivni priobalni pomorski promet je povezivao gospodarsko-ladanjske vile smještene u blizini mora (villae maritimae) u Rogaču, Stipanskoj i Piškeri sa Salonom – najvećim urbanim središtem istočne obale Jadrana u antičkom razdoblju.

Najveći broj materijalnih tragova koji svjedoče o intenzitetu tadašnje plovidbe i pomorske trgovine sačuvan je upravo pod morem. To je onda ono o čemu govori izložba, o pronađenim ostacima iz brodoloma u uvali Potkamenica, uvali Duboka, Marinča ratu i na Pličini Mlin, o antičkim sidrima kraj Maslinice, o ostacima antičke arhitekture: jedinstveni antički ribnjak u uvali Piškera te villa maritima u uvali Banje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je o antičkim sidrima riječ, u literaturi se ta sidra spominju u takvom rasponu raznolikosti da se detaljno obrađuju čak i sidra od kamena i drveta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najava izložbe spominje i ostatke starokršćanske bazilike na otočiću Stipanska, kao strateške točke Justinijanovog maritimnog (pomorskog) limesa, te ostatke olupina brodova iz Viške bitke, koje se, iako kontekstom i položajem više povezane sa otokom Visom, također nalaze u širem akvatoriju otoka Šolte.

ksw 104
USKORO
VOYO logo
Još iz rubrike