Jasno je da se trenutno moramo boriti s koronavirusom koji se širi znatno brže i lakše od verzije koja se pojavila u Wuhanu krajem 2019. godine.
Inačica virusa Alpha je postigla velik skok u svojoj sposobnosti prijenosa. Sada već imamo inačicu Delta, koja je prvi put viđena u Indiji te je puno opasnija.
Stoga se postavlja pitanje jesmo li osuđeni na neprekidnu paradu novih i poboljšanih sojeva covida koje je sve teže zadržati? Ili postoji ograničenje koliko opasan koronavirus može postati?
Virus je značajno evoluirao
Vrijedno je primjetiti koliko je evolucijsko putovanje imao ovaj virus. Skočio je od zaraze potpuno druge vrste, tj. životinje kojoj su najbliži rođaci šišmiši, na nas ljude. Prva je varijanta bila sasvim dovoljno dobra da pokrene razornu pandemiju, a sada se razvija u nove varijante, piše BBC
Kad virusi prijeđu na ljude "vrlo rijetko su savršeni", rekla je prof. Wendy Barclay, virologinja s Imperial Collegea u Londonu. Postoje mnogi primjeri virusa, rekla je, od pandemije gripe do izbijanja ebole, koja su naglo prešli na čovjeka, a onda pokrenuli masovnu ubrzanu zarazu.
Najjednostavniji način usporedbe čiste biološke moći širenja virusa je promatranje njihovog R0 što označava prosječan broj ljudi na koje svaka zaražena osoba prenosi virus ako nitko nije bio imun i ako nitko nije poduzeo dodatne mjere opreza.
Taj je broj iznosio oko 2,5 kad je pandemija započela u Wuhanu, a mogao bi biti i do 8,0 za Delta verziju.
"Ovaj nas je virus jako iznenadio. Iznad svega je čega smo se bojali", rekao je dr. Aris Katzourakis, koji proučava virusnu evoluciju na Sveučilištu u Oxfordu. "Činjenica da se to dogodilo dva puta u 18 mjeseci, dvije loze (Alfa i Delta), svaka 50 posto više prenosiva, fenomenalna je promjena", dodao je.
Glupo je, smatra Katzouraki, pokušavati odrediti koliko bi to moglo ići visoko, ali mogu se lako vidjeti daljnji skokovi u prijenosu tijekom sljedećih nekoliko godina. Ostali virusi imaju daleko veće vrijednosti R0, a rekorder, ospice, mogu izazvati eksplozivne epidemije.
Kako onda funkcioniraju varijante?
Mnogo je trikova koje bi virus mogao primijeniti za poboljšanje širenja, kao što su: poboljšavajući način na koji otvara vrata stanicama našeg tijela, može početi preživljavati duže u zraku, povećavati virusno opterećenje tako da pacijenti udišu ili iskašljavaju više virusa, mijenja se kada se tijekom infekcije proširi na drugu osobu itd.
To ipak ne znači da ćemo, dok prođemo cijelu grčku abecedu varijanti i dođemo do Omege, završiti s nezaustavljivom zvijeri.
"U konačnici, postoje ograničenja i ne postoji super ultimativni virus koji ima svaku lošu kombinaciju mutacija", rekao je dr. Katzourakis.
Najbrži program cijepljenja u povijesti postavit će virusu snažnu prepreku i potisnuti u drugom evolucijskom smjeru.
"Sasvim je moguće da bi promjene na virusu koje ga čine boljim u izbjegavanju cjepiva mogle na kraju ugroziti njegovu sposobnost prijenosa", rekao je dr. Katzourakis.
Još je uvijek teško predvidjeti što će se pokazati optimalnom strategijom za koronavirus. Različiti virusi koriste različite tehnike kako bi nastavili sa širenjem. Ospice su eksplozivne, ali za sobom ostavljaju doživotni imunitet, tako da uvijek moraju pronaći nekoga novog. Gripa ima mnogo niži R0, jedva iznad 1, ali neprestano mutira na bočni imunitet.
"U zaista smo zanimljivoj, srednjoj i pomalo nepredvidljivoj fazi, teško je predvidjeti kako će se to odvijati za godinu dana", rekao je prof. Barclay koji se nada da u bogatim zemljama s dobrim kampanjama cijepljenja novi sojevi virusa neće biti problem zbog široko rasprostranjenog imuniteta.
