Njihova misija je - pronaći i pojesti tisuće sitnih puževa koji jedu mladu lozu.
Bolje od pesticida
"Prije nego što smo imali patke morali smo postavljati mamce za puževe, pesticid. Ali u zadnjih devet godina koliko sam ja ovdje koristili smo jako malo mamca za puževe, gotovo ništa, jer patke pojedu sve puževe i druge insekte", kaže Marlize Jacobs, vinarka i hortikulturistica.
U Aziji se koriste već stoljećima za kontrolu štetočina, a činjenica da stoje uspravno te da su doboljno vitke da se mogu zavući između trsova loze čini patke idealnim 'čistačima' vinograda.
Jato, koje je počelo sa šest pataka 1983. godine, daje Vergenoegdu dodatne bodove u održivosti vinarstva jer 57 hektara veliki vinograd sada koristi toliko malo kemikalija da ih ne treba niti prijaviti, kaže Jacobs.
Ove ptice svakoga dana paradiraju farmom poput vojnika pod vodstvom svog pastira, a u stanju su očistiti između pola i cijelog hektara dnevno od puževa koji, osim što prenose gljivične bolesti, i sami predstavljaju glavnu prijetnju lozi.
Dobre ali skupe
"Opasni i štetni pesticidi izbacuju se iz cijele industrije širom svijeta, tako da vjerujem kako ćete jednoga dana biti prisiljeni koristiti alternative, jer pesticidi ubijaju sve insekte, čak i korisne", kaže Jacobs.
No loša strana su visoki troškovi držanja tako velikog broja ptica.
Na vinogradu slične veličine uzgajivači u prosjeku trebaju potrošiti oko 50.000 randa (21.500 kuna) po sezoni na pesticide, dok patke koštaju 30.000 randa (13.000 kuna) mjesečno, koje se moraju hraniti kako bi se pojačala njihova prehrana puževima https://www.youtube.com/watch?v=EjuG52Eh8Os