Hrvatski znanstvenici su potvrdili: Karantena ostavlja negativne posljedice na zdravlje, 30 posto ispitanika se udebljalo

Istraživači s Medicinskog fakulteta iz Splita utvrdili su negativne učinke lockdowna na životna ponašanja i promjene raspoloženja, pa su pozivali zdravstvene vlasti da promiču zdrave načine života kako bi dugoročno smanjili negativne posljedice.

potrebna im je pomoć /

Mentalno zdravlje među mladima: Zbog pandemije je došlo do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja

potrebna im je pomoć /

Mentalno zdravlje među mladima: Zbog pandemije je došlo do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja

Osjećaj straha, obeshrabljenja i tuga

Tijekom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog covida-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih znanstvenika iz Splita provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije, koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i tijekom locdowna.

Rezultati su upravo objavljeni u novom broju časopisa Croatian Medical Journal.

Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena, kaže se.

Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.

Iako su naši rezultati pokazali smanjeni udio onih koji povremeno piju, povećao se udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više, kaže se u istraživanju.

Napominje se da je iz ranije literature bilo poznato da dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.

milijuni ljudi pate /

Pandemija će ostaviti dugotrajne posljedice: 'Ovo je najveća prijetnja mentalnom zdravlju od 2. svjetskog rata'

milijuni ljudi pate /

Pandemija će ostaviti dugotrajne posljedice: 'Ovo je najveća prijetnja mentalnom zdravlju od 2. svjetskog rata'

Ispitanici koji su preživjeli potres razvili su simptome PTSP-a

Ukupno 96 posto ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog obrazovanja povezani s višim poštivanjem ograničenja, kažu autori članka Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić.

Dodaju da su sudionici koji su preživjeli zagrebački potres razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije, što bi moglo objasniti porast učestalosti anksioznosti među ispitanicima u glavnom gradu, koji su doživjeli potres tijekom pandemije covida-19.

Zdravstveni bi radnici trebali naglasiti korisne uloge svakodnevnog vježbanja, poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustava, zaključuje se.