Robert Žibreg, mladi astronom podrijetlom iz Virovitice, postao je prvi Hrvat koji je otkrio novu maglicu u svemiru. Ona sada nosi njegovo ime, što ujedno znači da se Žibreg upisao u povijest.
Veliku vijest Žibreg je objavio na svom profilu na Facebooku 24. siječnja, kada je, između ostalog naveo sljedeće:
"Evo, sada je i službeno. Na mojoj zadnjoj fotografiji M37, ulovio sam i vjerojatnu planetarnu maglicu za koju se do sada nije znalo. S klasifikacijom mi je puno pomogao američkim astronomom Dana Patchick, koji se bavi s tim stvarima i ima već brdo objekata nazvanim po njemu.
Nekoliko riječi o otkriću: 4. siječnja 2025. uočen je novi kandidat za planetarnu maglicu (PN) na koordinatama RA 05 46 58.8, DEC +32 22 38.92 (J2000) u zviježđu Kočijaš (Auriga). Ovaj objekt nalazi se blizu Messiera 37, a identificirali smo ga Dana Patchick i ja.
Otkriće je postignuto uz 50 sati ekspozicije s 90 mm refraktorom. Maglica se prostire otprilike 1,8 x 2,1 lučnih minuta, a podaci iz istraživanja PaZib 1 dostupni su na planetarynebulae.net.
Proces potvrde nove planetarne maglice zahtijeva identifikaciju odgovarajuće središnje zvijezde. Koristeći podatke iz PanSTARRS istraživanja, pronašli smo slabo vidljivu zvijezdu koja je vjerojatno izvor ionizacije maglice.
Njezina je svjetlina na granici detekcije, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće pogreške. Međutim, dodatni podaci potvrdili su njezino postojanje", naveo je Žibreg u objavi (možete je pročitat u cijelosti na dnu članka).
Mladi Hrvat inače je informatičar po struci, a u razgovoru za Net.hr je otkrio kako se i kada rodila ta ljubav:
"Moja zaljubljenost u astronomiju krenula je još krajem osnovne, odnosno početkom srednje škole. Toj strasti su me zbližile knjige, dokumentarni filmovi i fotografije iz svemira", kazao je i pojasnio što je to planetarna maglica.
"Planetarna maglica je kraj života jedne zvijezde veličine našeg Sunca. Žive dok ne potroše svoje gorivo, odnosno vodik. Tada se počinju širiti i izbacivati taj svoj vanjski sloj unutar sunčevog sustava gdje se nalaze. Ostatak tog plina što se širi kroz sunčev sustav i dalje obasjava ta centralna zvijezda i u biti to što vidimo je ta maglica", rekao je Žibreg.
Na upit hoće li još ponešto u svemiru biti nazvano njegovim imenom i prezimenom, odvratio nam je sljedeće:
"Vidjet ćemo. Nisam ni ovo išao službeno tražiti, naprosto se tako dogodilo. Mislim da ću i dalje nastaviti snimati poznate dijelove neba pogotovo sad kada je oprema postala malo bolja, pa ćemo vidjeti što će ispasti na kraju", zaključio je.
