Gotovo tri četvrtine mladih Hrvata nikako da napusti obiteljsko gnijezdo.
Po broju mladih od 18 do 34 koji još žive s roditeljima Hrvatska je rekorder u Europskoj uniji. Građani misle kako je to odraz loše ekonomske situacije.
Ne vole samo mladi u Hrvatskoj da im mama kuha i sprema - prema podacima Eurostata u neslavnom vrhu odmah iza nas su Slovaci, susjedi Srbi i Talijani te Maltežani.
"Da biste se odselili od roditelja, trebate imati izvjesne prihode. Drugi faktor su cijene nekretnina, visine najma, ljudi si to jednostavno ne mogu priuštiti, a naredna stvar je sigurno i izvjesna navika i komoditet", tvrdi sociolog Gojko Bežovan.
Jer u tradicionalno katoličkim mediteranskim zemljama prosjek onih koji žive s mamom i tatom uvijek je veći. Što zbog mentaliteta, što zbog dobrog standarda najbrže se osamostaljuju Danci, a u stopu ih prate njihovi susjedi Finci, Šveđani i Norvežani. Hrvatska ne bi bila među najgorima da država pomaže mladima s konkretnim mjerama misli sociolog Bežovan.
"Za očekivati bi bilo da ne povećavamo mirovine, nego da napola povećavamo, a dio novca dajemo za aktivne mjere zapošljavanja. Naredna stvar bila bi i da dio novca izdvajamo za gradnju socijalnih stanova da time utječemo na snižavanje cijena najma na tržištu stanova", dodaje Bežovan.
Cijene nekretnina, nezaposlenost mladih, sve su to samo isprike - misle neki.
Skromni gospodarski rast ipak je pridonio i skromnom smanjenju hrvatskog prosjeka sa 72, 2012., na lanjskih 70 posto. Usporedbe radi prosjek onih koji žive s roditeljima na razini EU iznosi 48 posto.