U živopisnoj Kolkati, u Indiji, jedan mali mungos tražio je nešto za pojesti. Glad ga je dovela do otpada, gdje se nadao da će pronaći barem zalogaj koji bi utažio njegov apetit.
Gladni mungos očajnički tražio hranu: Ljudska ravnodušnost ostavila ga praznog trbuha
Nažalost, ovaj put nije imao sreće. Pronašao je samo vrećicu, no u njoj nije bilo ništa što bi ova simpatična životinjica mogla pojesti.
Gladan i razočaran mungos možda je ipak odlučio krenuti dalje. Vođen instinktom preživljavanja, uputio se u potragu za boljom prilikom, u nadi da će negdje drugdje naići na makar i najmanji zalogaj.
Možda ga je čekalo nešto bolje u sjenama obližnjih stabala, gdje priroda skriva svoje male tajne, ili na rubovima grada, daleko od užurbanih ulica prepunih ljudi i buke.
Njena priča, koliko god jednostavna bila, poziva nas na promišljanje o našem odnosu prema okolišu i životinjama koje ovise o našim postupcima.
Mungosi su skupina malih do srednjih grabežljivaca koji su tijekom povijesti stekli gotovo legendaran status zbog svoje sposobnosti borbe s otrovnim zmijama.
Kad ustanove prisutnost zmije, roditelji se odvajaju od mladih i polaze u napad. Nakon što ubiju zmiju, daju njezino meso mladima kako bi oni upoznali svog smrtnog neprijatelja. Sa sedam do osam mjeseci starosti, mladi mungosi postaju posve neovisni.
Neki od njih žive samotnjačkim životom, dok druge vrste formiraju složene društvene zajednice koje mogu brojati i do 50 jedinki. U tim zajednicama svaki član ima svoju ulogu - od čuvara koji motre na opasnost do dadilja koje se brinu o mladuncima.
Za komuniciranje koriste različite zvukove, od mumljanja i režanja do kliktanja i lajanja. Posebno je zanimljivo što neke vrste, poput prugastog mungosa, kombiniraju različite zvukove slično kao što ljudi koriste samoglasnike i suglasnike.
Prvenstveno su mesojedi, iako ponekad jedu i biljnu hranu. Njihov jelovnik uključuje: male sisavce, ptice i njihova jaja, gmazove, kukce, rakove i zmije.
Pokazali su se kao invazivna vrsta koja je značajno utjecala na bioraznolikost jadranskih otoka. Njihov utjecaj uključuje: smanjenje populacije mnogih autohtonih vrsta, istrebljenje određenih vrsta gmazova i ptica te narušavanje prirodne ravnoteže ekosustava.