"Ljudska knjižnica u punom smislu riječi znači knjižnica ljudi. Svaka 'knjiga' predstavlja određenu društvenu grupu koja je često izložena predrasudama, stereotipima, stigmatizaciji i diskriminaciji zbog svojih vjerovanja, životnog stila, dijagnoze, invaliditeta, društvenog statusa ili etničkog podrijetla. Misija organizacije je stvaranje sigurnog mjesta za iskreni dijalog o različitostima između čitatelja i knjige, a svako pitanje je dobrodošlo". Tim se riječima opisuje međunarodna organizacija The Human Library koja je u lipnju ove godine proslavila 20. rođendan te je svojim aktivizmom prerasla u globalni pokret.
Osnivač Ronni Abergel, za RTL.hr otkriva kako je neprofitna organizacija počela s djelovanjem i kako već puna dva desetljeća educiraju sve uključene o važnosti otvorenog uma, edukacije i prihvaćanja različitosti.
The Human Library međunarodna je organizacija koju su osnovali Ronni Abergel, njegovi kolege Asma Mouna te Christoffer Erichsen te Abergelov brat Danny u veljači 2000. godine. Prvi događaj održao se na jednom od najvećih glazbenih festivala u Europi Roskilde. Trajao je osam dana, a sudjelovalo je više od tisuću ljudi koji su u osmosatnim razgovorima, kao volonteri, dijelili svoje priče i iskustva s drugima.
(Elin Tabitha Hansen/The Human Library)
Kako izgleda čitanje?
Organizacija koristi analogiju knjižnice kako bi približili svoju svrhu svima koji su zainteresirani za njezin rad te se umjesto posuđivanja knjiga zapravo 'posuđuju ljudi'. "U projektima mogu sudjelovati svi koji pate od stigmatizacije zbog svojeg spola, etničkog podrijetla, društvenog statusa, zanimanja, invaliditeta, mentalnog zdravlja, vjere i mnogočega drugog. Sve naše 'knjige' su dobrovoljci koji s drugima dijele svoja osobna iskustva i na taj način potiču dijalog", rekao nam je Abergel.
Proces 'čitanja' je jednostavan. Organizira se sastanak na kojem sudionici mogu postavljati pitanja kako bi upoznali 'knjige', odnosno dobrovoljce, ili kako bi preispitali vlastite predrasude i stereotipe koje imaju o drugima, a kojih često nisu ni svjesni. "Kada dođete na naš događaj, odaberete 'knjigu' koju želite ovisno o temi koja vas zanima. Naši knjižničari vam pomažu te vas upoznavaju s pravilima i 'knjigom' koju ste odabrali", rekao je Abergel, dodavši da se u pripremu i organizaciju ulaže puno rada i truda, a obučavanje volontera jedan je od glavnih prioriteta.
Na pitanje je li teško pronaći 'knjige dobrovoljce', Abergel odgovara da s tim nemaju problema. "Nije teško pronaći volontere koji su otvoreni i žele podijeliti svoja iskustva, posebice ako to znači da će pomoći drugima da bolje razumiju njihovu priču i perspektivu. Međutim, kao i sve ostalo, ni to iskustvo nije za svakoga", kaže nam Abergel.
Ideja iza projekta pod nazivom 'Unjudge someone' jest potaknuti ljude na preispitivanje vlastitih razmišljanja te da nauče više o onima koji izlaze iz takozvane 'očekivane norme' koja se u društvu nerijetko osuđuje. Organizacija radi na tome da stvori siguran prostor za sve uključene gdje će razgovor s izbjeglicom, transrodnom osobom ili pak osobom s bipolarnim poremećajem, biti otvoren, informativan i gdje će sudionici imati prilike čuti priču direktno od izvora.
(Elin Tabitha Hansen/The Human Library)
"Mnogo ljudi osjeća se odbačeno zbog toga što ih drugi ne razumiju, zato što su stigmatizirani, a često puta i izloženi mržnji, strahu, nasilju ili nekom obliku diskriminacije. Ovisno o društvu u kojem 'objavljujemo knjige', teme odražavaju probleme tih lokalnih grupa koje su na meti. Naš cilj nije zaustaviti osuđivanje. U današnjem svijetu svi nekoga osuđuju i pokušavaju obezvrijediti. Mi smo tu da pomognemo ljudima donijeti procjenu na temelju dobivenih informacija i priča koje su čuli“ kazao je Abergel, dodavši da različitosti imaju svoju jakost i pozitivnu stranu, ali samo ako se objeručke prihvate.
Djeluju u 85 zemalja, a surađuju s Microsoftom i Heinekenom
Od 2000. godine organizacija the Human Library je od malih okupljanja na lokalnim danskim događajima, prerasla u globalni pokret te je danas, zahvaljujući partnerstvima, aktivna u 85 zemalja svijeta, a svoj trajni dom našla je u nekoliko država, uključujući i Australiji.
Organizacija djeluje u raznim područjima civilnogdruštva pa se tako u Danskoj koristi u sklopu edukativnih programa za socijalne radnike Instituta za socijalni radu Kopenhagenu. Studenti medicine sa sveučilišta Thomas Jefferson u SAD-u također sudjeluju u programu.
"Interes postoji u cijelom svijetu, ali izazov koji imamo jest osigurati resurse za obučavanje ljudi i gradnju infrastrukture koja će biti održiva i trajna. Unatoč tome, puno smo jači danas nego što smo bili na početku djelovanja, a potreba za dijalogom puno je jača nego tada. Primjećujem brojne promjene otkako smo počeli s projektom. Teme su se proširile, a čitatelje brojimo u milijunima. Ne mogu ni pojmiti koliki smo utjecaj postigli", kazao je Abergel, dodavši da je i pandemija koronavirusa promijenila način djelovanja organizacije pa su zbog toga morali otkazati gotovo sve događaje, a sve aktivnosti vezane uz projekt odvijaju se online.
Na korporativnoj razini cilj projekta je stvaranje uključivog radnog okruženja i povećanje sposobnosti poslodavaca da prepoznaju prilike koje dolaze s različitostima zaposlenika, posebice u multinacionalnim kompanijama. Neke od najvećih kompanija na svijetu koje surađuju s organizacijom su Microsoft, Heineken, eBay, Daimler i Eli Lilly.
Na kraju, Abergel se nada da će svojim radom potaknuti promjenu u razgovoru o različitostima i smanjiti strah od nepoznatog. "Nadam se da ćemo ovim pokretom omogućiti informacije svima kako bismo uništili stigme i predrasude te da ćemo tako stvoriti razumniji i prihvatljiviji svijet", rekao je Abergel u razgovoru za RTL.hr.