Facebook slavi 21. rođendan: Sjećate li se kako je izgledao na početku? Pogledajte transformaciju

Sve je počelo 4. veljače 2004. godine kada je Mark Zuckerberg, tada student druge godine Harvarda, pokrenuo platformu koja će kasnije postati globalni fenomen.

Prije nego što je Facebook službeno ugledao svjetlo dana, Mark Zuckerberg je eksperimentirao s idejom društvenog umrežavanja kroz projekt nazvan FaceMash.

Ova web stranica, kreirana u studentskim danima na Harvardu, omogućavala je studentima da ocjenjuju fizički izgled svojih kolega kroz sustav usporedbe fotografija.

FaceMash je brzo stekao popularnost među studentima, ali je istovremeno izazvao kontroverze zbog svoje prirode i načina na koji je prikupljao fotografije bez pristanka.

Sveučilišne vlasti su promptno reagirale jer su shvatile da projekt krši pravila o privatnosti i etici, te su naredile njegovo gašenje.

Unatoč kratkom vijeku trajanja, FaceMash je Zuckerbergu pružio vrijedan uvid u dinamiku online interakcija i potencijal društvenog umrežavanja.

Ovo iskustvo je bilo ključno u oblikovanju njegove vizije za budući Facebook, jer je pokazao ogroman interes studenata za povezivanje putem interneta i razmjenu informacija unutar zatvorene sveučilišne zajednice.

Izvorna verzija, poznata kao "TheFacebook", pokrenuta je 4. veljače 2004. godine isključivo za studente Harvarda.

U prvih 24 sata nakon lansiranja, platforma je doživjela neočekivan uspjeh - preko 1.200 studenata kreiralo je svoje profile, što je činilo gotovo petinu tadašnjeg studentskog tijela Harvarda.

Ubrzo nakon inicijalnog uspjeha na Harvardu, "TheFacebook" je počeo s ekspanzijom na druge prestižne američke univerzitete, uključujući Stanford, Columbia i Yale.

U ljeto 2004. godine, Facebook je doživio ključni trenutak u svom ranom razvoju. Peter Thiel, poznati poduzetnik i suosnivač PayPala, prepoznao je potencijal ove mlade društvene mreže i odlučio uložiti značajna sredstva.

Njegova investicija od 500.000 dolara označila je prvu ozbiljnu financijsku injekciju u projekt, što je Facebooku dalo prijeko potreban kapital za daljnji rast i razvoj.

U tom trenutku, procijenjeno je da je vrijednost Facebooka iznosila oko pet milijuna dolara, što je bio impresivan skok s obzirom na kratko vrijeme postojanja platforme.

Suočen s rastućim potencijalom svoje kreacije i sve većim zahtjevima koje je postavljao razvoj platforme, Mark Zuckerberg je donio tešku, ali presudnu odluku. Odlučio je napustiti prestižni Harvard, gdje je bio student, kako bi se u potpunosti posvetio razvoju Facebooka.

Godine 2006. Facebook donosi revolucionarnu odluku te time otvario svoja vrata globalnoj publici. Naime, svaka osoba starija od 13 godina, bez obzira na akademski status ili geografsku lokaciju, dobiva mogućnost kreiranja profila i pridruživanja rastućoj zajednici korisnika.

Dvije godine kasnije, ova popularna društvena mreža postiže značajan milestone prelaskom granice od 100 milijuna korisnika.

Dostizanje ovog broja korisnika u samo četiri godine od osnivanja svjedoči o nevjerojatnoj brzini širenja i prihvaćanja Facebooka među korisnicima diljem svijeta.

Prelazak ove značajne granice također je označio početak ere u kojoj će Facebook postati nezaobilazni dio svakodnevnog života milijuna ljudi, te promijenio način na koji komuniciramo, dijelimo informacije i povezujemo se s drugima.

Značajan strateški potez ostvario je 2012. godine i to akvizicijom Instagrama, tada rastućeg servisa za dijeljenje fotografija, za iznos od 1 milijarde dolara.

Instagram je u trenutku kupnje imao samo 13 zaposlenika i oko 30 milijuna korisnika, no Facebook je prepoznao njegov ogroman potencijal za rast i komplementarnost s vlastitom platformom.

Ova odluka je omogućila Facebooku da proširi svoj utjecaj na tržište mobilnog društvenog umrežavanja i fotografije, te mu osiguravala dominantnu poziciju u svijetu društvenih medija.

Facebook ostvaruje jednu od najvećih akvizicija u povijesti tehnološke industrije 2014. godine i to kupnjom WhatsAppa za nevjerojatnih 19 milijardi dolara.

WhatsApp, popularna aplikacija za razmjenu poruka s već tada impresivnom korisničkom bazom, savršeno se uklopila u Facebookovu viziju povezivanja svijeta.

Facebook poduzima značajan korak u svojoj korporativnoj strategiji, tako što je 2021. objavio promjenu imena tvrtke u Meta. Ovo rebrendiranje nije utjecalo na imena pojedinih platformi poput Facebooka, Instagrama ili WhatsAppa, koje su ostale nepromijenjene, već je stvorilo krovni brend koji obuhvaća sve ove proizvode i usluge.

Nakon 21 godine postojanja, Facebook ostaje dominantna društvena mreža koja nastavlja oblikovati digitalni krajolik. Unatoč izazovima i konkurenciji, platforma nastavlja rasti i razvijati se, te se prilagođava novim tehnologijama i potrebama korisnika.