Tehnološke kompanije uvele su nas odavno u novi svijet, kojeg smo tek posljednjih godina svjesniji. Pod time se misli na narušenu nam privatnost u vidu prikupljanja informacija koje ostavljamo korištenjem raznih proizvoda i usluga, željeli to ili ne.
- Provjerite što Google zna o vama: Evo kako to obrisati i spriječiti Google da vas prati
- Provjerite što sve Facebook zna o vama: Evo kako 'skinuti' svoje podatke s Facebooka
Reći će neki da je to cijena tih "besplatnih" proizvoda i usluga, no sve su glasniji oni koji tvrde da ipak neke granice moraju postojati. Stoga, sad kompanije koje određuju tehnološke trendove ili se koriste tehnološkim rješenjima, pristupaju korisnicima na lukaviji način.
Prije no krenu s "konzumiranjem" njihovih proizvoda ili usluga, traže ih dopuštenje za to. Naravno, to dopuštenje popraćeno je gomilom teksta, najčešće nerazumljivog laicima, pa automatski ljudi kliknu na "prihvaćam" ili "dopusti", što naširoko otvara pristup našoj privatnosti.
Problem je što s tim prikupljenim informacijama kompanije barataju na ne baš najjasnije objašnjen način, tako da su se morale uključiti brojne vladine i nevladine institucije kako bi nadgledale takve aktivnosti. Uostalom, Europska unija uvela je Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) kako bi zaštitila korisnike bar donekle.
A da i sami budete svjesniji tko točno prikuplja najviše podataka o vama, donosimo listu koju možete u detalje analizirati klikom na SLJEDEĆA.
