Dva nosoroga u žestokoj borbi za ženku: Tko je od njih osvojio njezino srce?

Ogromni mužjaci sudarali su se svojim snažnim tijelima, skakali jedan na drugog i upotrebljavali svoje fascinantne rogove kako bi pokazali dominaciju.

Borba je trajala dovoljno dugo da prikaže svu snagu i izdržljivost ove impresivne vrste, ali i odlučnost svakog mužjaka da zadobije naklonost ženke.

Na kraju, veći i snažniji nosorog uspio je nadjačati svog suparnika. Poraženi mužjak povukao se u stranu, dok je pobjednik, ponosno, odveo svoju izabranicu u grmlje.

Nosorozi su jedni od najimpresivnijih kopnenih sisavaca na našem planetu, koji već 50 milijuna godina nastanjuju Zemlju.

Poznati su po svojim rogovima koji su građeni od keratina, istog proteina koji gradi ljudsku kosu i nokte.

Dvije vrste nosoroga žive u Africi: bijeli i crni nosorog. Unatoč imenima, obje vrste su zapravo sive boje. Bijeli nosorog je najveća vrsta, s težinom do 3.500 kilograma. Crni nosorog je manji i poznat je po svojoj agresivnijoj prirodi.

Većinom su samotnjaci, iako bijeli nosorog može živjeti u skupinama do deset jedinki.

Ove životinje su biljojedi, a njihova prehrana ovisi o vrsti i staništu. Dok bijeli nosorozi pasu travu, crni nosorozi preferiraju lišće i grančice grmlja.

U Aziji postoji velika potražnja za rogovima nosoroga. Koristi ih se za umjetničke rezbarije, ali i u tradicionalnoj kineskoj medicini. To tržište nosorogovim rogovima jako ugrožava opstanak nosoroga.

Ako se neka ženka tjera, može doći do borbe između mužjaka. Pobjednik se vrlo upadljivo udvara ženki: u to ponašanje spada obilježavanje teritorije urinom i izmetom, a nakon toga "love" jedno drugo, da bi se na kraju parili.

Razdoblje skotnosti traje 15 do 18 mjeseci, nakon čega se rađa mladunče koje s majkom ostaje do dvije i pol godine. Ako u tom razdoblju na svijet dođe još jedan mladunac, majka će starijeg bar privremeno potjerati od sebe na neko vrijeme.

Oni danju spavaju, a aktivni su u sumrak i noću. Vrlo su plahi i izbjegavaju blizinu ljudi. No ako se osjećaju ugroženi, napadaju. Iako njihovi napadi nisu precizni, zbog njihove snage i opasnih rogova može doći do teških ozljeda.

Prema podacima iz 1998. godine, u Africi ponovo živi više od 11.000 nosoroga, od čega 8.900 u južnoj Africi najvećim dijelom u ograđenim i čuvanim rezervatima.

Ozbiljno im prijeti izumiranje i malo koji ih zoološki vrt ima. Tako u svim hrvatskim zoološkim vrtovima nije moguće vidjeti te glomazne, ali brze životinje.