Prije točno 75 godina, na današnji dan 15. svibnja 1943. godine, počela je Bitka na Sutjesci. U epsku bitku su krenule snage njemačkih nacista, talijanskih fašista, bugarske carske vojske i srbijanskih četnika, potpomognute ustašama i domobranima, sa ciljem da se slome partizani i zarobiti njihov vođa Josip Broz Tito.
127 tisuća dobro naoružanih vojnika, predvođenih iskusnim njemačkim oficirima nije uspjelo pobijediti jugoslavenske partizanske jedinice od tek 22 tisuće antifašista, uključujući bolesnike i ranjene.
U ovoj bitci koja je bitno je utjecala na tijek Drugog svjetskog rata i pobjedu nad nacizmom, sudjelovalo je preko 40% Hrvata, a upravo je Dalmacija pretrpjela najveće žrtve.
O sudjelovanju Hrvata u jednoj od najkrvavijih bitaka ovih prostora, govori i knjiga "Borci Sutjetske" slovenskog povjesničara Viktora Kučana. U knjizi se spominju poimence nabrajaju svi pripadnici četiri partizanskih divizija i 16 brigada koje su se borile između rijeka Pive i Sutjeske u istočnoj Bosni protiv njemačkih trupa u svibnju i lipnju 1943. godine.
U njegovoj knjizi vidljivo je da je Dalmatinaca bilo najviše: Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca, dok je u bitci bilo samo 67 Beograđana. Stoga ne čudi da je najviše poginulih bilo iz Dalmacije, čak njih 3 000, a upravo najveće gubitke pretrpjela Druga dalmatinska brigada s 800 poginulih.
U bitci protiv nacizma i fašizma, Hrvati nisi 'pobjegli' u partizane zbog nekih ideoloških razloga. Na taj potez, kako piše u knjizi, natjerao ih je teror talijanskih fašista nakon što je Pavelićev ustaški režim predao Dalmaciju.
Među 22 000 antifašista koji su sudjelovali u Bitci na Sutjesci bilo je 13 695 zemljoradnika, 5165 radnika, 1572 đaka i 367 studenata pa i 10 svećenika koji sigurno nisu krenuli u borbu iz bilo kakvih ideoloških pobuda.
