U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan broja pi. Za proslavu je izabran baš 14. ožujka (ili 3/14 u zemljama gdje se datum tako zapisuje) jer su 3, 1 i 4 najznačajnije znamenke ovog broja u decimalnom zapisu.
Poznat i pod nazivima Arhimedova konstanta i Ludolfov broj, najčešće zapisan grčkim slovom π, pi se javlja kao presudan faktor u ogromnom broju jednadžbi koje opisuju prirodne pojave.
Ova matematička konstanta koja opisuje omjer opsega i promjera kruga zaokupljala je maštu matematičara od svoga otkrića, a budila je i znatiželju svih koji su ikad pokušali nacrtati savršen krug.
Praznik je prvi put proslavio i time ga utemeljio fizičar u penziji Larry Shaw u muzeju Exploratorium u San Franciscu 1988, a 12. ožujka 2009. godine ga je Predstavnički dom SAD-a neobvezujućom rezolucijom uvažio kao Dan broja pi.
Osim niza internetskih stanica koje se bave činjenicama u vezi broja pi, postoje i mnogi entuzijasti koji se trude zapamtiti što više njegovih decimala. Naime, pi, kao iracionalan broj, ima beskonačno mnogo decimala koje ne završavaju u ponavljanju istih brojeva, a trenutno su poznate do 2,7-trilijuntog mjesta zahvaljujući francuskom znanstveniku Fabriceu Bellardu.
Zanimljivo je i to što znanstvenici još uvijek nisu uspjeli dokazati da decimale u broju pi slijede nasumično. Odnosno, ne postoji način da se utvrdi neka decimala igdje u nizu bez računanja svih decimala prije te ne postoji sigurnost da nakon zadnje izračunate decimale neki broj u potpunosti ne izostaje. Tako je velika vjerojatnost da se u decimalnom nizu može naći svačiji rođendan, matični broj, broj telefona...
A uz Dan broja pi, danas se slavi i rođendan jednog od najvećih fizičara svih vremena Alberta Einsteina koji je rođen na današnji dan 1879. u Ulmu u Njemačkoj.