Dan planeta Zemlje, obilježava se svake godine 22. travnja na svim kontinentima brojnim događajima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša, a ove godine pod sloganom "Trees for the Earth" (Idemo saditi) zato što drveće pomaže umanjiti štetno djelovanje klimatskih promjena.
Obilježavanje toga dana usmjereno je ka zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i želi skrenuti pozornost na opasnosti koje prijete životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.
Počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem SAD-a održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a prozvane su "Nacionalnim skupom o okolišu".
Obilježavanje Dana na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kada je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, što je dalo veliki poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine. UN je 2009. godine proglasio 22. travnja i "Međunarodnim danom majke Zemlje".
U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Ni Google nije zaboravio Dan našeg planeta
Kako to obično radi na određene blagdane, svjetske praznike ili obljetnice, Google je i današnji Dan planeta Zemlje odlučio obilježiti svojim prigodnim Google Doodleom.
Zelena akcija poručila Vladi da trajno odbaci Plomin C i bušenje Jadrana
Iz najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije poručili su kako su im ove godine glavna tema za Dan planeta Zemlje klimatske promjene te fosilni projekti u Hrvatskoj. Zelena akcija od Vlade traži da, nakon što je u siječnju usvojila moratorij na Plomin C i bušenje Jadrana, sada trajno odbaci te projekte kako bismo izašli iz fosilne ere te da se okrene niskougljičnom razvoju.
"Nakon što predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak 22. travnja potpiše globalni klimatski sporazum u New Yorku, bit će nužno taj sporazum ratificirati i u Hrvatskom saboru. Ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice klimatskih promjena, nužno je da globalna prosječna temperatura ne poraste za više od dva stupnja Celzijusa. Preko 1000 znanstvenika međuvladinog panela za klimatske promjene je složno da zbog toga čak 80 posto poznatih nalazišta ugljena, nafte i plina mora ostati neiskorišteno. Drugim riječima, ako odlučimo i dalje koristiti fosilna goriva, pa čak i istraživati nove lokacije, jasno je da srljamo u propast", izjavio je za Hinu predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.
Više od 160 zemalja potpisuje sporazum o klimi
Predstavnici više od 160 zemalja u petak u sjedištu Ujedinjenih naroda potpisuju međunarodni sporazum koji bi trebao usporiti zagrijavanje planeta dogovoren na pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu.
Globalnim sporazumom o klimi svjetsko gospodarstvo mora okrenuti leđa fosilnoj energiji što je dogovoreno na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu na kojoj se 195 zemalja obvezalo ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razdobljem.
Šezdesetak šefova država i vlada, a među njima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović očekuje se u sjedištu svjetske organizacije u New Yorku.
Čak i brazilska predsjednica Dilma Rousseff, protiv koje je Kongres u njezinoj zemlji počeo postupak opoziva stigla je u New York te bi mogla iskoristiti pozornost svjetskih lidera da ojača svoje pozicije i skrene pozornosti svijeta na svoj slučaj.
Među zvijezdama se ističe glumac, ovogodišnji oskarovac Leonard DiCaprio koji je i vrlo angažiran borac za zaštitu okoliša.
Nikada neki međunarodni sporazum nije potpisalo toliko zemalja u jednom danu, rekla je francuska ministrica za okoliš Segolene Royal koja predsjeda konferencijom COP21.
Ukupno će biti prisutno 165 zemalja članica. Prethodni rekord zbio se 1982. kada je 119 zemalja parafiralo UN-ovu konvenciju o pravu mora.
U New Yorku u petak neće biti vodeći ljudi ključnih zemalja koje su veliki onečišćivači, kao što su američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Vladimir Putin ili indijski premijer Narendra Modi.
Međutim, potpis sporazuma je tek prva etapa, jer dokument stupa na snagu u roku od 30 dana pošto ga ratificira 55 zemalja koje ispuštaju najmanje 55 posto svih emisija plinova s učinkom staklenika. To bi se moglo dogoditi tek 2017.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon želi da se zemlje u petak obvežu na brzu ratifikaciju sporazuma kako bi "vladama u poslovnom svijetu poručili da je vrijeme da se pojača djelovanje u borbi protiv promjene klime".
Podaci su jasni pa je tako prošli mjesec bio najtopliji ožujak otkako se provode mjerenja, prema američkim meteorolozima.
Da bi se osigurao prag od 55 zemalja i 55 posto emisija stakleničkih plinova, sporazum treba ratifcirati barem jedan ili dva velika svjetska onečišćivaća, a najveći onečišćivaći su Sjedinjene Države, Kina, Europska unija, Rusija, Indija.
Kina, odgovorna za 20 posto emisija i SAD, odgovoran za 18 posto, obećali su ratificirati ga prije kraja godine.
Za američku stranu je sporazum tako dogovoren da demokratskom predsjedniku Obami neće trebati pristanak Kongresa u kojem većinu imaju republikanci i koji se protive tekstu sporazuma.
