U najnovijem Twitter feedu #SpookWar istraživači morskih dubina dijele slike zastrašujućih "čudovišta", nakon kojih teško da ćete htjeti zaroniti tako duboko ispod površine mora, piše IFLScience.
Tehnički možda samo nekolicina njih stvarno izgleda zastrašujuće, no svi definitivno izgledaju zanimljivo.
Prva na popisu je neobična narančasta morska krastača (Chaunacops), koju karakterizira mamilica na vrhu glave (radi se u stvari o leđnoj peraji pomaknutoj unaprijed) te neobičan položaj otvora škrga, iza trbušnih peraja.
Zatim su tu "šaroliki kraljevi oceanskog dna", manje dramatično znani i kao zdepasti jastozi. Pleuroncodes monodon mogu se naći na morskome dnu u blizini morskih planina, kanjona i hidrotermalnih izvora.
Ako prva dva slučaja nisu u vama pobudili talasofobiju, onda će Phroima sedentaria to definitivno učiniti. Ovaj amfipodni rak iz srednjih dubina stvara si 'dom' unutar mrtvog tijela želatinastih životinja te unutar njih polaže svoja jaja.
Zatim su tu udičarke (Lophiiformes). Ovi koštani mesojedi mogu doseći dužinu i do metar, te težiti i do 50kg. Nazvana po svojoj taktici mamljenja plijena, udičarka koristi tehniku prirodne biolumiscencije koja podsjeća na tehniku koju ponekad koriste i ribari. Postoji preko 200 vrsta udičarki, i sve su podjednako ružne. Mlađoj publici bit će poznatija kao riba od koje su bježali Dora i Marlin u "Potrazi za Nemom".
Proziran morski krastavac nastanjuje Meksički zaljev na dubini od oko 2.750 metara. Ono što vidite na donjoj slici je probavni trakt životinje.
Svakome je jasno kako je riba zmijozub (Anoplogaster cornuta) dobila svoje ime. Iako djeluju izrazito opasno, ove ribe iz morskih dubina duge su samo 15 cm i hrane se manjim ribama i račićima.
OK, ovome ne treba dodatno objašnjenje...
Oprostite arahnofobi, no pauci postoje i u najdubljim dijelovima oceana. Iako im je tipična veličina samo jedan centimetar ili još manje, Pycnogonids iz oceanskih dubina može narasti znatno veći tako što doslovno isisava tjelesnu tekućinu iz meduza i moruzgvi pomoću svojih usta u obliku slamke. Njihova su tijela toliko malena da im se probavni trakt širi u noge.
Ovaj novootkriveni jastog prilagodio se životu na velikim dubinama tako što je izgubio vid te evoluirao stvarno bizarna kliješta.
Za kraj dubokomorska riba gušter dobila je svoje ime jer izgleda kao da su riba i gušter zajedno imali bebu. Bathysaurus mollis može doseći dužinu od 80 cm a živi na morskome dnu na dubinama većima od 1.500 metara.