U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina 20.stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
1612. JOHN NAPIER - otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice.
CHARLES BABBAGE, engleski matematičar, dao je veliki doprinos razvoju mehaničkih strojeva za računanje. Njegova zasluga u razvoju računala, zbog čega je nazvan ocem računala, ogleda se u postavljenom načelu rada računala koji se koristi i danas. On je funkcije stroja podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i kontrola. Predložio je da se pohrana odnosno ono što danas nazivamo memorija podijeli u dva spremnika: jedan za brojeve (podatke) nad kojima se vrše operacije i drugi za spremanje instrukcija radi određivanja operacija koje će se vršiti nad brojevima.
Prvi je, znači, u mehanički stroj unio i memorijske mogućnosti i to na karticama s izbušenim rupicama.
1854. GEORGE BOOLE - opisuje osnove simboličkog i logičkog razmišljanja koje postaje osnovom modernih računala.
1890. HERMAN HOLLERHT - svojim strojem za sortiranje rješava problem popisa stanovništva SAD-a. Skratio je vrijeme obrade podataka s 3 godine na 2 tjedna!!!. Koristi se bušenim karticama. Njegova tvrtka se razvija i postaje 1914. osnivačem danas poznate tvrtke IBM.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!