Danas u svakodnevnoj uporabi koristimo posljednju, petu eneraciju računala, a u nastavku otkrijte kako je izgledalo svih 5 generacija računala.
Prva genericija računala se koristila od 1945. do sredine pedesetih godina. Računala su bila ogromna, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka.
Druga generacija računala je obilježila vrijeme od polovice pedesetih godina do sredine šezdesetih. Pronalaskom tranzistora 1947. god. u Bell laboratorijima, SAD, bilo je moguće na istim načelima razviti manja, pouzdanija i brža računala. Prva računala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. Usavršava se i software, a u programiranju računala prelazi se na uporabu simboličkog jezika (Assembler, COBOL, FORTRAN).
5 generacija računala nastavlja se trećom generacijom koja se koristila od druge polovice šezdesetih do početka sedamdesetih. Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi računala. U početku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoće elektroničkih elemenata na njima. Hardware računala se usavršava, smanjuje, računala troše manje energije.
Brzina obrade podataka veća kao i pouzdanost u radu. Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika. Ostvarila se mogućnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogućnost priključivanja terminala koji omogućuju daljinsku obradu podataka.
Četvrtu generaciju koristimo od 1971. pa do danas. 1971. g. nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove “snage”. Početkom 80- tih god. pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Brzina rada iznosi po nekoliko stotina MIPS-a. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima. Razvoj hardwarea. Niska cijena, male dimenzije računala, a koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima
I za kraj 5 generacija računala imamo onu posljednju. Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
