Proslavljeni hrvatski rukometni vratar Vlado Šola, zajedno sa svojom zlatnom generacijom, naviknuo nas je na uspjehe s rukometnom reprezentacijom Hrvatske. SP u Portugalu 2003. - zlato, Olimpijske igre u Ateni 2004. - zlato, SP u Tunisu 2005. - srebro. Ima Vlado i dvije bronce s EP-a, jednu osvojenu kao vratar 1994., jednu kao trener u reprezentaciji 2012. na turniru u Srbiji. Uz spomenuto, na Islandu 1995. na Mundijalu osvojio je srebro, a na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu zlato (u finalu su naši srušili jaku Francusku).
Pamtimo Vladu i dan danas što je sve radio na golu
I dan danas Vladu pamtimo s obojenom kosom kako u svom stilu zvijezde, atraktivno, emotivno, baca u očaj suparničke igrače. Sigurnost na golu, čovjek koji je svojim suigračima štitio leđa. Kad je prošlo, tu je kao posljednja linija obrane, kao stup, bio Šola, naša hobotnica. Pjevalo se nema gola kad je tu Šola, navijači su mu klicali, a on im je opozdravljao visoko stisnutom šakom nakon svake obrane...
I danas je Vlado u obrani sporta, samo na političkom planu. Uvidio je neke stvari koje za cjelokupni hrvatski sport nisu dobre, kako nam je sam rekao, te zato želi mijenjati, kreirati te loše stvari u hrvatskom sportu u dobre i zdrave, ili barem utjecati, ako ništa, da krene nabolje...
Legendarni zlatni olimpijac i ranije je razmišljao o uključenju u politiku, ali sad kad više nije igrač i kada je prošlo određeno vrijeme, puno je spremniji i iskusniji za političku igru. Javio nam se danas Vlado Šola kako bi nam najavio nadolazeće 28. SP u rukometu za muškarce, na kojem će Hrvatska tražiti povratak stabilnosti našeg rukometa. Naravno, u intervjuu nam je otkrio i što sve želi promijeniti u hrvatskom sportu, što mu je glavni motiv zbog kojeg se odlučio politički angažirati u 54. godini, koje mu stvari nisu jasne, te zašto hrvatski sport, ne samo rukomet, ide u smjeru amaterizma. Počeli smo nadolazećim rukometnim spektaklom...
Inače, Svjetsko rukometno prvenstvo koje će se igrati u Švedskoj i Poljskoj na rasporedu je od 11. do 29. siječnja, a više od pedeset napetih i atraktivnih utakmica gledatelji će moći pratiti na glavnom kanalu RTL-a, zatim na kanalu RTL2 te online platformi PLAY.
"Očekujem da će biti bolje za hrvatsku rukometnu reprezentaciju nego što je bilo na EP-u u Mađarskoj i SP-u u Egiptu prije dvije godine, kad smo bili stvarno loše plasirani. Na obadva natjecanja zadnja smo bili jako loši. Moja očekivanja je da se nekako pokušamo vratiti u neku normalu, u stabilnost, u neku borbu za polufinale. To su moja očekivanja, a hoće li se ona ostvariti, to ćemo tek vidjeti", kazao nam je u uvodu Vlado Šola.
Kako vam izgleda roster Hrvatske za SP i kako vam je izgledala igra naših rukometaša protiv Italije, odnosno na Croatia Cupu protiv Sjeverne Makedonije i Izraela?
"Te pripremne utakmice nam ništa ne mogu pokazati, s obzirom na (ne)kvalitetu suparnika. Teško je procijeniti u kojim smo fazama igre kvalitetni, međutim ono što znam od forme igrača. U proteklom periodu svi igrači Zagreba u zadnjih mjesec dana su pokazali izvrsnu formu. U onom trenutku kad je Slavko Goluža preuzeo Zagreb vidi se da igraju jako dobro. I drugi igrači, po drugim klubovima, koji su pozvani u reprezentaciju igraju u dobroj formi. Dakle, što se toga tiče, mislim da je našim reprezentativcima forma optimalna za SP i da imaju puno samopouzdanja. Ono što je bitno za naglasiti je da nakon puno vremena imamo reprezentaciju u kojoj svi igrači igraju dvije faze osim Šipića. Na prethodnim natjecanjima dosta se žalio izbornik na to da nema takav roster, da mora puno mijenjati. Sad se pokazalo da imamo dosta igrača koji igraju obranu-napad, dakle u oba smjera. Vidim da su pozvani Musa i Gojun. Dakle, senatori su se vratili u reprezentaciju upravo s tim razlogom. Zato što su kroz Zagreb, kroz Ligu prvaka, pokazali izvrsnu formu. Pogotovo u obrani. Zagreb ima jako dobar taj srednji bedem. Trojka. četvorka, dvojka i petica. E sad, na taj jako dobar Zagrebov bedem tu se još priključuju Duvnjak kao ekstra klasa, Šarac koji igra jako dobro u obrani. Tu je Šebetić koji na halfu isto podebljava tu obranu. Mislim da je to to, mislim da obrambeno možemo jako dobro igrati protiv svih".
O toliko spominjanoj obrani naših rukometaša
Zanimljivo, dosta se spominje ta obrana da nije na nivou. Hrvatska je primila 26 golova od Italije, čak 34 od Sjeverne Makedonije, dok je Izrael zaustavila na 23. Hrvoje Horvat je nakon Makedonije rekao - Kada pogledam rezultat boli me glava, iako smo zabili 40 golova, nismo bili defenzivno dobri. Nije opravdanje, teške noge, dečki su trenirali, dali sve od sebe, umor je strašan. Obrana se igra nogama, a ne rukama, i to je bio problem, nismo bili pokretljivi. Svi su opravdali očekivanja u napadačkom dijelu, no moramo popraviti obranu. Ne smije nam patiti obrana na uštrb tranzicije. Dakle, raspucani su, ali obrana nije na nivou.
"Da, vidio sam da se Horvat žalio da treba popraviti obranu, međutim... Gledajte, oni koji nisu treneri, sad govorim općenito, ne za Horvata naravno, ne razumiju neke stvari. Sad kad pogledamo tko sve za Hrvatsku igra u obrani. Musa, Gojun, Duvnjak, Šebetić... To vam je na neki način teška konjica. Oni su već u nekim godinama, kurpulentni su, te u ovoj fazi priprema takvi igrači dolaze malo sporije do svježine. Zato su im u nekim trenucima naši suparnici koji su mladi i brzi na nogama stvarali dosta problema. No, čim umor i zamor mišića ode, ta kiselost mišića se makne, nestane, onda će oni igrati kud i kamo pokretljivije nego što su igrali sad na turniru. Ne bojim se što se tiče obrane, obrana je dobra".
A golmani?
"I oni su u formi i to me posebno veseli. Ono što pratim Dinu Slavića kroz Ligu prvaka brani sjajni, vidim da je pun samopouzdanja. Ispred sebe ima iste one ljude koji mu igraju u Zagrebu. Suradnja obrane i golmana bi trebala biti na visokom nivu. Baš što se tiče Slavića i igrača PPD Zagreba. Imamo mladog Dominika Kuzmanovića koji jako dobro brani u Nexeu i sad je pokazao da je pouzdan i imamo Šunjića koji brani u Francuskoj. Navodno brani jako dobro, to sam slabije pratio. Imamo mogućnost slaganja dobre obrane, imamo mogućnost prelaska u tranziciju jer sad svi igraju i u napadu".
Dakle, nema brige za igru naših rukometaša na SP-u?
"Da, ne vidim nekog pretjeranog razloga zašto bi mi pretjerano trebali biti zabrinuti. Obrana nije bila dobra na pripremama, u tim utakmicama, istina, ali znam da će obrana biti dobra i naveo sam vam i razloge zašto će biti dobra. To su vam temelji".
Očekivanja su uvijek velika od naših rukometaša, iako reprezentacija nije više u onom prvom potu najjačih reprezentacija svijeta - s Danskom, Švedskom, Norveškom, Francuskom, Španjolskom. Vi i vaša generacija naviknuli ste nas sve na uspjehe, zlata i srebra, općenito medalje...
"Osobno, ja uvijek od naše reprezentacije očekujem medalju. Nikad, niti u jednom trenutku nisam, pa čak i onda kad smo fiktivno bili u nekoj lošijoj formi, ali hipoteka koju nose ovi igrači, dakle našu hipoteku, našu generaciju, svih tih godina ona im je davala i određeno samopouzdanje. Naravno i određeni respekt suparnika jer ne igraju protiv bilo koga, nego igraju protiv Hrvatske. Mi imamo kvalitetne igrače, dovoljan njihov broj da bi se borili za medalju, tj da smo ih barem nekad imali... Malo se bojim da smo to kroz zadnja tri natjecanja malo izgubili. No, samopouzdanje koje datira još iz moje generacije, kad smo nametnuli mi kult igranja za hrvatsku rukometnu reprezentaciju i sve to skupa, mislim da nam daje za pravo da budemo optimisti."
'Danas bi svaki prosječni auto pobijedio formulu 1 od prije 40 godina'
Nedostaje li novim, mlađim rukometnim generacijama u Hrvatskoj tog pozitivnog mangupluka kojeg ste imali vi vi vaši?
"Dobro, to vam je sad... Ispričat ću vam nešto. Neki dan sam čitao jednog zanimljivog lika. Bilo je neko baš pitanje vezano i o sportu. Usporedba nekih generacija, igrača itd... Čovjek da bi slikovito objasnio rekao je ovako - 'Znate što ću vam reći. Danas bi svaki prosječni auto pobijedio formulu 1 od prije 40 godina. Vjerojatno je u pravu. Svi smo nostalgični, ali okolnosti i vremena se mijenjaju".
Nažalost da, nismo više najbolji na svijetu u rukometu ili u TOP 3 bar. Evo primjerice, vidimo koliko se taj skandinavski rukomet podignuo i ponovno kao nekad postao dominantan u svjetskom rukometu. Gdje su oni ispred nas...
"Nije stvar u tome gdje su oni ispred nas. Znate, ima jedna znimljiva stvar. Nije to problem samo skandinavskog rukometa, nego i španjolskog, francuskog... Mi smo se namučili s Belgijom, imali smo problema s Nizozemskom na prošlom EP-u, odigrali neriješeno, pa izgubili od Crne Gore na istom turniru... Postavlja se tu jedno drugo pitanje koje je puno dublje od ovog tko je trenutno najbolji. Koliko mi generalno ulažemo u sport i razvoj sporta, a pogotovo kolektivnog? Da li mi uopće ulažemo ili ne i koliko ulažu sve zemlje koje su do jučer bile nepoznanica? A ja ću vam reći ovako - sve te zemlje ulažu jako puno, a mi smo u regresiji."
Možete li nam potvrditi to što ste sad rekli, odnosno bolje nam pojasniti tu vašu tvrdnju?
"Naravno da mogu. Dakle, 91', 92', 93' i 94', kad jer bio rat, svaki klub prve lige u Hrvatskoj u rukometu je imao profesionalca - fizoterapeuta - a sad ga nema niti jedan klub osim Zagreba i Nexea. To nije slučaj samo u rukometu, nego i ostalih sportova u Hrvatskoj. Toliko o tome koliko pridajemo važnost sportu. I još ću vam nešto reći - niti jedna politička stranka, niti na jednim izborima - nije spominjala sport kao bitan. Nikad sport niti jedna stranka nije spomenula."
Nema gola kad je tu Vlado Šola
Znači 'sabotiraju' sport...
"Toliko koliko smo mi bitni..."
Kako je bilo u vaše vrijeme što se tiče ulaganja? Dakle, 2003., 2004. - naših zlatnih rukometnih godina čiji ste bitan dio bili i vi na golu...
Ulaganje u sport - nekad i danas
"Onda se u sport ulagao jednako kao i danas, ali problem je što su se okolnosti promijenile i što sve druge zemlje ulažu daleko više sad. Mislim da je ulaganja bilo više nego danas, moglo se živjeti od rukometa u nekom prosječnom malo klubu, dok se danas teško živi u ozbiljnim klubovima. Sve vam je to palo na niske grane objektivno, razina financiranja sporta. Mi smo tada kud i kamo više vremena provodili na treningu. Dakle, neću pričati sad o Zagrebu, to su profi klubovi i u takvim klubovima se trenira onoliko koliko treba. Ali, danas manji klubovi treniraju kud i kamo manje nego što smo trenirali mi. Nažalost, danas ljudi ne vide budućnost u rukometu u vidu egzistencije i onda se opredijeljuju za fakultete i škola - a fakulteti i škole vam pritom rade jednu stvar koja uništava sport - a to je da su predavanja u osam navečer - predavanja su vikendima - pa kad će se onda ljudi baviti sportom? I sve to da bi neki profesori zaradili 6 plaća na šest različitih fakulteta."
Vama je sport bitniji od fakulteta i obrazovanja?
"Gledajte, trebamo dati mogućnost i jednom i drugom. Dakle, ne smije jedno ugasiti drugo. I ne smiju privatni interesi biti iznad interesa okoline i društva. Dakle, privatni interesi profesora i onih koji otvaraju te nekakve fakultete su isto kao i po bolnicama - odeš u bolnicu i oni ti kažu doćeš na red za osam mjeseci, a kod mene privatno možete odmah - primjer navodim. To vam je isti slučaj".
Kako isti?
"Fino, naši profesori predaju na 100 fakulteta i oni rihtaju predavanja i ispite onako kako njima odgovara, a ne kako bi trebalo odgovarati studentima. Evo, danas sam baš dobio jedan slučaj. Jedan roditelj mi se žalio da dijete koje je pozvano u reprezentaciju ne može dobiti u sportskoj gimnaziji opravdano, a smisao sportske gimnazije je upravo radi toga - ta sportska gimnazija vam nema ni dvorani i ni terene - smisao je škole da se učenicima olakša školovanje da bi se mogli baviti sportom, a onda ta gimnazija ne izlazi u susret učenicima da se bave sportom. Djeca će onda izgubiti interes za sport i gdje će onda završiti, na ulici?! Sve ovo što govorim, sve te stvari za koje se zalažem, zdrave su za društvo. Em što te mlade sportaše ne plaćamo, em im oduzimamo mogućnost da se bave sportom".
Opasno ste u politici...
"Da, pa vidimo što se sve događa oko sporta i imam neku ideju i viziju kako bi to trebalo biti, djelovati... Jako sam aktivan posebno na tome da prokažem da ovaj novi zakon o sportu je bezveze i neće imati nikakve koristi. Taj koji donosi te zakone ne sluša nikog nego sebe. Ljudi koji rade u Uredu za sport rade samo štetu sportu, ne rade ništa dobro.
Navedite nam konkretne primjere?
"Imamo situaciju gdje se rješavao novi zakon o sportu, a u novom zakonu o sportu nije se rješilo pitanje trenera - socijalni status trenera - pa o čemu mi pričamo?! Trenerske struke nema u nomenklaturi radnih zanimanja u Hrvatskoj. Nije mi onda jasno zašto se ljudi trebaju školovati za trenere, zašto postoji DIF?! Pa, ne postoji DIF samo da postoje, da budu profesori tjelesnog odgoja po školama koji btw ništa tamo ne rade pod milim Bogom. Djeca su nam uskraćena za ozbiljni program tjelesnog odgoja. Sad dva puta tjedno imaju tjelesni i to se provodi kako treba. Dok se ne promijeni ovo o čemu vam ja sad pričam, nećemo imati ni rukomet ni košarku, ma ništa... "
'Politika mora kreirati okvire koji moraju biti kvalitetni'
Znači, više ste sad u politici nego u rukometu?
"Teško ovo što se trenutno bavim u rukometu mogu nazvati ozbiljnim jer je to debelo zastranilo u amaterizam. Politika mora kreirati okvire. Okviri moraju biti kvalitetni.
Zašto drugi u rukometu napreduju, a mi stagniramo?
"Većina naših klubova u drugom rangu natjecanja, a bogami i neki klubovi iz prve lige, tu vam postoje zakonitosti - one koje su stručnjaci izračunali. Od 900 do 1100 sati treniraju u godinu dana oni koji imaju najbolje rezultate. E sad, nivo rekracije u godinu dana je nekih 300 sati. Klub koji ja trenutno vodim - mi radimo 350 sati. To vam je drugi rang natjecanja. Od tih 350 sati pojedinačno svaki igrači izostane barem 70 do 100 sati radi obaveza u školi. Kako ćemo mi onda u sportu ići naprijed?!"
Kakva je situacija u individualnim sportovima?
"Oni rezultatski isplivavaju. I to samo pojedini. Znate zašto? Zato jer je kud i kamo jeftinije, jednostavnije to organizirati za njih. Baviti se kolektivnim sportom, organizacijom kolektivnog sporta - gdje svaki klub ima nekoliko selekcija - gdje se natječu u nekoliko liga - to sve košta i moraš imati mašineriju i mehanizam iza svega toga - a mi to gubimo", završio je Vlado Šola.
Popis igrača za Svjetsko prvenstvo 2023. godine u Švedskoj i Poljskoj:
DOMINIK KUZMANOVIĆ – RK NEXE
DINO SLAVIĆ – RK PPD ZAGREB
MATE ŠUNJIĆ – US IVRY HANDBALL
MARIN JELINIĆ – RK NEXE
LOVRO MIHIĆ – ORLEN WISLA PLOCK
FILIP GLAVAŠ – RK TRIMO TREBNJE
PAOLO KRALJEVIĆ – RK PPD ZAGREB
ŽELJKO MUSA – RK PPD ZAGREB
MARIN ŠIPIĆ – HC KRIENS – LUZERN
NIKOLA GRAHOVAC – RK PPD ZAGREB
LEON ŠUŠNJA – ORLEN WISLA PLOCK
DOMAGOJ DUVNJAK – THW KIEL
LUKA CINDRIĆ – BARCA
IGOR KARAČIĆ – HC LOMZA VIVE KIELCE
ZVONIMIR SRNA – RK PPD ZAGREB
JOSIP ŠARAC – FRISCH AUF GÖPPINGEN
IVAN MARTINOVIĆ – MT MELSUNGEN
LUKA ŠEBETIĆ – GWD MINDEN
JAKOV GOJUN – RK PPD ZAGREB
Stručni stožer:
HRVOJE HORVAT, IZBORNIK
IVANO BALIĆ, TRENER
NINOSLAV PAVELIĆ, TRENER VRATARA
ŠIME TOMAŠEVIĆ, KONDICIJSKI TRENER
ŽELJKO KERCEL, FIZIOTERAPEUT
FILIP ŠIMUNOVIĆ, FIZIOTERAPEUT
DOMAGOJ GAJSKI, LIJEČNIK
SILVIJA JURATOVAC, MT TRENER
IVICA UDOVIČIĆ, DIREKTOR NACIONALNIH SELEKCIJA
IVICA MARAŠ, GLASNOGOVORNIK I TEAM MANAGER
ZDRAVKO MIRILOVIĆ, TEHNIKO
SKUPINA G 28. SP-a (Jönköping) - Hrvatska, Egipat (igramo 13. siječnja), SAD (15.)., Maroko (17.) - sve utakmice igramo od 20.30.
