Udio nogometaša koji ne igraju u zemlji u kojoj su rođeni je u 2015. godine bio 34.8 posto, a ove godine se smanjio i broj nogometaša koji su ponikli u klubovima u kojima nastupaju - sa 23 posto lani na 19.2 posto ove godine.
Najviše stranaca igra u ciparskoj ligi, čak 65.4 posto ili dvije trećine ukupnog broja igrača, a visoki udio imaju Turska (62.0), Engleska (61.8%), Belgija (60.1%) i Italija (56.2%). Hrvatska nogometna liga je u sredini ljestvice s 30.2 posto stranaca, a na dnu su Srbija sa samo 16.1 posto, Ukrajina (16.2) i Bjelorusija (20.9),
Slovačka liga ima najveći postotak igrača koji su u dobi od 15 do 21 godine proveli barem tri godine u klubu za koji trenutno igraju - 31.5 posto, a slijede Ukrajina (30.6%) i Češka (28.6%) te Hrvatska s 27.9 posto. Turska liga ima samo 6.9 posto takvih nogometaša, a na dnu su i Portugal i Cipar s 9.6 posto. Po kriteriju novopridošlih igrača u jednoj sezoni Hrvatska nogometna liga je u samom vrhu s prosječno 14 novih igrača u klubu po sezoni, a ispred HNL-a su na listi samo Portugal, Bugarska i Cipar.
CIES u svom izviješću upozorava da "veća mobilnost, migracije i internacionalizacija klubova" u pravilu loše utječe na stabilnost istih klubova. Također, prosječno razdoblje u kojem nogometaš ostaje u jednom klubu nikad nije bilo manje i iznosi svega 2.2 godine.
