Cibona je prošle subote nakon čak jedanaest godina pobijedila Partizan u Beogradu (90:87). Potentna momčad Vladimira Jovanovića to je učinila u 20. kolu ABA lige kad se malo tko nadao. Uoči utakmice, krilni-centar Damir Markota nije se osjećao dobro pa je ostavljen po strani. Tako je Jovanović ostao na devet igrača u rotaciji...
Toni Nakić (21) i kapetan Roko Prkačin (18) povukli su momčad Vukova u takvoj situaciji sa svaki po 23 poena. Nakić je bio šuterski raspoložen sa sedam trica iz deset pokušaja, dok je Prkačin (šut 6-8, trica 3-4) s jednim skokom bio na korak do double-doublea.
Drežnjak povukao u produžetku
Kad njima pridodamo i sjajnu predstavu Matea Draženjaka (22) u produžetku u kojem je zabio 7 od ukupno 9 poena, onda možemo reći kako je Cibonina mlada velika trojka odlučila utakmicu. U penal-završnici Drežnjak je bio vrlo hladnokrvan i pogodio tri od četiri slobodna bacanja.
"To što je Cibona nakon 11 godina slavila protiv Partizana u Beogradu dodatno daje na jačini i jednu dodatnu vrijednost našoj pobjedi, s obzirom da je igrala jedna mlada momčad koja možda igra i silom prilika. Ima nas devet, ima ozlijeđenih, neki su otišli i tijekom sezone i tako. U prošlih deset godina bilo je puno jačih momčadi nego što je ova današnja. Istina da je Partizan bio malo oslabljen, isto kao i mi na kraju krajeva. No, to ništa ne umanjuje našu najveću pobjedu sezone. Drežnjaka nije išlo kroz utakmicu ali svi znamo kakav je igrač. Oni su bili u bonusu, znamo da je on prodoran igrač, igrali smo svjesno dvije akcije za njega, napravili faul i on je to mirno realizirao. No, u tom trenutku sigurno da nije bilo lako. Da, možemo se složiti da je ovo bila naša najbolja predstava ove sezone", kazao nam je u ponedjeljak poslijepodne Toni Nakić i nastavio:
Najbolja Nakićeva utakmica sezone i od kad je došao u Cibonu
"Definitivno je to bila moja najbolja utakmica sezone. Trebalo mi je vremena da se prilagodim na jače treninge. Ima nas manje, svatko je u igri preuzeo neke nove zadatke i tako se meni otvorilo. Ima sad više lopti i više šuteva. Iskoristio sam to na najbolji mogući način. U Beogradu nas je bilo devet i u takvoj situaciji, u jednoj rotaciji, sam imao svoju rolu koju sam iskoristio. I ozlijedio se Scottie Reynolds koji je dosad bio glavni igrač, imao je najviše lopti, bio je kreator. Sad je njegova uloga raspodijeljena na svih nas".
Toniju Nakiću dosta je trebalo od dolaska prošlog ljeta iz Šibenika u Cibonu da uđe u ritam, zaigra onako kako zna, dobro u kontinuitetu, kako i dolikuje jednom od najboljih hrvatskih mladih košarkaša...
"Sigurno, ipak je jači ritam, a teško je prenijeti stil igre iz Šibenika u Cibonu. Ovdje je na većem nivou ipak drugačija podjela uloga, a dijelom sam sam kriv. Bio sam u početku malo pasivniji, nisam se nametnuo i onda je teško kad mjesec dana ništa ne radiš doći i razvaliti. Moraš nekako naviknuti suigrače kako ti to radiš i da to ti možeš".
Sedam trica iz deset pokušaja Tonija Nakića pokazatelj je da raste, napreduje i u tom segmentu igre. Kroz sezonu nije imao dobar postotak šuta za tri, ispod očekivanja sigurno...
'Nisam se zamarao tricom'
"Nisam se s tim zamarao da vam budem iskren. Na treninzima dosta šutiramo, ostajemo dodatno i na treninzima sam pogađao. Zato kažem, nisam se opterećivao time jer sam znao da se to mora kad-tad prenijeti na utakmicu. Dosad smo kod Vladimira Jovanovića više radili na obrani, jer ima tu stvarno dosta detalja. Čovjek e jako studiozan, zna se točno tko što radi i koja mu je uloga. Mislim da se to i vidi na terenu, da nam je obrana kompaktnija i bolja. Nama trenutno nedostaje treninga da nam to sve uđe u naviku, da ne razmišljamo kroz igru što je naš zadatak. Treba nam treninga za uvježbavanje, želimo stvoriti automatizam nekih stvari. Igramo tri utakmice tjedno, u trećem ih imamo čak 13. No, nekako dosta daje naglasak pristupu utakmica i pristupu radu, ne samo na košarci nego i općenito", govori nam Nakić.
Zanimljivo, ali prije sedam godina na All Star utakmici na Baldekinu, tada 14-godišnji Toni iz šibenske škole košarke, pred krcatim tribinama u natjecanju u tricama pobijedio je 18 godina starijeg Amerikanca Jerela Blassingamea iz Cibone, koji je bio najbolji igrač utakmice. Sedam godina nakon, tricama je srušio Partizan u Beogradu...
"Meni je trica najjače oružje i svakako da ću ga koristiti i dalje. Nekad će biti uspješno, kad ne bude. Nemam straha šutnuti, niti u jednoj situaciji, na kraju krajeva to se od mene i očekuje. Sigurno da se od mene neće tražiti nešto što ne mogu, naglašavat će se stvari u čemu sam dobar. To su svjesni i moji treneri i ja sam. Prokomentirali smo nakon da ne znamo baš slaviti pobjede, da ih moramo naučiti. Kad smo ušli u autobus baš smo osjetili umor. Putovali smo i odmah za Osijek, tamo smo prespavali, naglasak je više bio na nekakvom odmoru nego na slavlju", završio je Toni Nakić.
'Došli smo u Beograd s opuštenim stavom'
Na red je došao i kapetan Roko Prkačin.
"Nisam znao za podatak da Cibona 11 godina nije pobijedila Partizan u Beogradu. Kad sam to čuo, odmah sam išao istraživati da li mi je tata igrao te godine i mislim da je. Znači, još jedan Prkačin je bio tada, pobijedio Partizan. Povijest se ponavlja", rekao nam je dobro raspoloženi Roko Prkačin i dodao:
"No, da Toni nije pogodio sedam trica teško bi mi dobili. Mi smo došli u Beograd s opuštenim stavom. Markota je otpao i ostalo nas devet, totalno smo autsajderi bili. No, vjerovali smo kako ih možemo dobiti. Sreća naša što smo igrali opušteno, kad smo namirisali krv na deset razlike u prvom poluvremenu osjetili smo da možemo igrati. Na kraju smo u produžetku iščupali pobjedu. Na poluvremenu smo shvatili da ih možemo dobiti. Nismo bili nervozni, smirili smo se... Mi uvijek idemo na pobjedu, naglasak protiv Partizana je bio da igramo našu igru, da ne gubimo glavu".
Bila je ovo jedna od najboljih predstava Roka Prkačina ove sezone...
"To sigurno. Jedna je od boljih, ne bi rekao i najbolja. I u mene je ušao umor, bilo je puno minuta pa eto. Nisam uspio izgurati do kraja, sigurno najdraža pobjeda sezone", zaključio je Roko Prkačin.
Tablice omogućuje SofaScore LiveScore