Nikotin izaziva suzavanje sitnih kapilara oka i onemogucava pravilnu izmjenu tvari u svim dijelovima oka, slabi dovod kisika te direktno utjece kao toksin na promjenu u strukturama oka, izazivajuci njihovo ubrzano starenje ili propadanje.
Siva mrena (katarakta) i makularna degeneracija dva su vodeca uzroka gubitka vida i direktno su povezani s pusenjem. No, istrazivanja pokazuju da to nisu jedine bolesti oka koje se mogu dovesti u vezu s pusenjem.
Povezanost pusenja i pojave sive mrene na oku
Siva mrena je zamucenost nase prirodne lece. Nasa ocna leca jedinstveni je opticki aparat koji, osim prozirnosti, kao opticki medij mora ispunjavati i ulogu akomodacije oka tj. izostravanjeslike na blizinu. Starenjem dolazi do prirodnog zamucenja ocne lece te se smatra da poslije 70. godine zivota vec preko 50% osoba razvije neki oblik zamucenja ocne lece. Danas smo svjedoci da se granica pojave sive mrene pomaknula na raniju zivotnu dob pa vec poslije 50. godine zivota nije rijetkost pregledom ustanoviti postojanje sive mrene. Ukoliko leca nije prozirna, slika predmeta koji gledamo nije jasna. Simptomi mrene su zamucen vid, gubitak kontrasta boja, znacajno slabiji vid nocu, zabljescenja kod jaceg svjetla te pojava krugova oko izvora svjetlosti.
Brojna istrazivanja pokazuju da pusaci imaju 2-3 puta veci rizik za pojavu mrene od nepusaca. Ustanovljena je direktna veza izmedu kolicine pusenja i razvoja sive mrene – sto vise pusimo, vece su sanse za raniju pojavu sive mrene. Pusenjem se oslobadaju slobodni radikali u organizmu koji utjecu na ubrzane procese starenja, izmedu ostalog i oka.
Pojava makularne degeneracije
Makularna degeneracija ili degeneracija zute pjege je kronicna bolest oka koju karakterizira ostecenje i postupno propadanje dijela mreznice oka odgovornog za centralnu vidnu ostrinu. Centralni vid je najvazniji u nasem zivotu, jer nam omogucuje da jasno vidimo ispred sebe na daljinu, ali i blizu. Ova bolest ne uzrokuje potpunu sljepocu, jer je ocuvan periferni vid, ali izaziva pogorsanje kvalitete zivota zamucivanjem vida i ispadima u centralnom vidu. Pocetni oblik bolesti izaziva iskrivljenost slike, dok se kod uznapredovale ili vlazne forme bolesti javlja potpuni gubitak centralne vidne ostrine koji onemogucava hodanje, citanje, gledanje televizije te izvodenje svih radnji za koje je potreban precizan vid.
Danas se ovakva forma makularne degeneracije lijeci injekcijama lijekova u ocnu jabucicu koji sprjecavaju daljni razvoj bolesti susenjem novostvorenih krvnih zila,koje su odgovorne za edem i raslojavanje mreznice te dramatican gubitak vida.
Ispitivanja su pokazala da pusaci imaju 2-4 puta veci rizik za pojavu makularne degeneracije nego nepusaci. Kao i kod ocne mrene, rizik je proporcionalan kolicini pusenja.
Rizik je veci i za osobe koje su kao nepusaci cesto izlozeni duhanskom dimu. Iako pusenje ubrzava pojavu makularne degeneracije, i drugi faktori starije zivotne dobi doprinose njenom brzem pojavljivanju kao npr. poviseni krvni tlak i povisene masnoce u krvi, secerna bolest te izlozenost UV zrakama bez zastite.
Ostale bolesti oka zbog stetnog utjecaja pusenja
Duhanski dim izaziva nadrazenost uciju ne samo toksicnim djelovanjem, vec i susenjem povrsine oka, izazivajuci osim nadrazaja i kronicnu pojavu suhog oka.
Opticka neuropatija – Kako pusenje smanjuje protok krvi u oku, smanjuje se dotok kisika u osjetljivo zivcano tkivo mreznice i vidnog zivca. Tako nastaje stanje kronicne ishemije (nedovoljne opskrbljenosti kisikom) koje najprije izaziva bolest vidnog zivca (opticka neuropatija),a zatim i propadanje zivcanih niti vidnog zivca (atrofija). Takvo stanje uzrokuje ispade u vidnom polju i smanjenu vidnu ostrinu koju nije moguce popraviti nosenjem naocala. Jednako kao i alkohol, pusenje izaziva toksicna ostecenja vidnog zivca s ponekad dramaticnim padom vidne ostrine, a udruzenim djelovanjem ova dva faktora propadanje vidnog zivca se ubrzava.
Pusenje doprinosi i razvoju arteroskleroze ili otvrdnjavanja arterija, sto moze pridonijeti ili pogorsati stanje krvnih zila oka.
Odustajanje od pusenja u bilo kojoj zivotnoj dobi bitno ce smanjiti mogucnost gubitka vida i pad kvalitete zivota.
Dr.sc. Nadezda Bilic,oftalmolog Poliklinika Bilic Vision www.bilicvision.hr
