Oko 99% kalcija nalazi se u kostima, dok preostalih 1% sudjeluje u ostalim kemijskim procesima u organizmu. Kalcij se unosi hranom, ali se u svrhu očuvanja potrebne ravnoteže u tjelesnim tekućinama, prema potrebi, mobilizira iz kosti. Ravnoteža kalcija regulira se putem tiroidnog i paratiroidnog hormona, a ovaj mehanizam odgovoran je za nastanak osteopenije i osteoporoze, dok je kod žena u menopauzi u cijeli patofiziološki mehanizam uključen i estrogen.
Prosječna odrasla osoba, dnevno metabolizira oko 400-500 mg kalcija, što uz smanjeni unos i smanjenu apsorpciju u crijevima dovodi do negativne bilance, te se manjak nadoknađuje iz kosti. Dodaci prehrani omogućuju dnevnu nadoknadu kalcija, te na taj način sprječavaju i usporavaju nastanak neželjenih deficita, te posljedičnih poremećaja kao što su parestezija, tetanija, spazam mišića, disbalans središnjeg živčanog sustava, intestinalni grčevi i sl. Kalcij povoljno djeluje i u stanjima ostalih mišićnih spazama, nevoljnih kontrakcija, hipertenzije, preeklampsije, povišenih vrijednosti olova u organizmu, mršavljenju, te pomaže i kod alergijskih reakcija, ponajprije kod alergija na sunce i kod određenih alimentarnih alergijskih reakcija. Zajedno sa vitaminom C i bioflavonoidima učinkovito doprinosi inhibiciji djelovanja histamina, glavnog medijatora u alergijskim reakcijama.
Također, postoje studije prema kojima unošenje visokih razina vitamina D i kalcija za doručak može povećati trošenje masti kao izvora energije tijekom dana. Prema nalazima objavljenim u Clinical Nutrition, doručak koji sadrži više od 500 miligrama kalcija i 8.7 mikrograma vitamina D bio je praćen značajno većim izgaranjem masti i energije tijekom 24 sata nasuprot doručku koji je sadržavao 250 miligrama minerala i 0.3 mikrograma vitamina D. Unos pak prevelikih količina kalcija može dovesti do hiperkalcemije, oštećenja bubrežne funkcije, spazma glatkih mišića i taloženja kalcija u meka tkiva.
Iako su preporučene dnevne doze između 500-1.000 mg, sve češće se, u laboratorijskim nalazima, kod pacijenata pojavljuju izražene hiperkalciurije, zbog čega su se i globalne smjernice promijenile te se dnevne preporučene doze, kod zdravih pojedinaca kreću do 500 mg. Kod izrazitih deficita i jasnih dijagnoza, u terapijske svrhe, nadoknada može biti i do 2.000 mg/dan. Pritom treba naglasiti da apsorpcija kalcija ovisi s jedne strane o nutritivnom obliku kalcija, a s druge strane o samoj dozi. Naime, kalcij najčešće nalazimo u obliku karbonata ili citrata, gdje citratni oblik ima znatno bolju apsorpciju, dok 500 mg predstavlja optimalnu apsorpcijsku dozu. Stoga se kod osoba koje uzimaju 1.000 mg kalcija na dan preporučuje uzimanje 500 mg u dvije odvojene doze tijekom dana. Osim spomenutog, razni čimbenici utječu na apsorpciju i ekskreciju kalcija iz organizma, prije svih to je vitamin D.
Vitamin D je jedini nužni sastojak hrane koji djeluje poput hormona, zapravo i ne mora biti prehrambeni sastojak jer ga koža pod utjecajem sunčeve svijetlosti može sama stvoriti. Ova tvar proglašena je vitaminom nakon što je otkriveno da sprječava rahitis, poremećaj rasta kostiju kod djece. Osim što poboljšava apsorpciju kalcija u gastrointestinalnom sustavu, vitamin D mobilizira minerale u drugim dijelovima tijela i usmjerava ih u kosti. O njemu ovisi koliko ćemo dobro koristiti magnezij, cink, željezo i druge minerale, baš kao i osjetljivost na kožne i srčane bolesti te nastanak staničnih oštećenja.
Solgar u svojoj paleti ima kalcij za žvakanje (u obliku karbonata) dobrog okusa, koji je idealan za osobe koje imaju poteškoće sa gutanjem, te kalcij citrat sa dodatkom vitamina D u obliku tableta za osobe koje žele poboljšati apsorpciju i iskoristivost oba elementa. Također, kombinacija koja uz kalcij sadrži minerale magnezij i cink, zaokružuje ponudu minerala koji zajedno sudjeluju u svim važnim vitalnim procesima.
Magnezij se u organizmu nalazi u kostima (60%) i serumu, a sudjeluje u nizu enzimatskih procesa. Aktivno sudjeluje i u stvaranju energije (ATP), transportu glukoze u stanice i neuromuskularnom prijenosu podražaja. Važan je i u procesu zgrušavanja krvi te za relaksacijsku fazu mišićne aktivnosti. Cink je uključen u metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, sintezu aminokiselina i proteina, te metabolizam kostiju. Esencijalni je mineralni sastojak u moćnom antioksidansu superoksid dismutazi (SOD) te povoljno utječe na imunološki sustav. Također, doprinosi boljim kognitivnim funkcijama, učenju, koncentraciji i stabilizaciji raspoloženja.
