'Riječ je o sindromu karpalnog tunela. U tunelu koji se nalazi u području ručnoga zgloba sa strane dlana, dolazi do pritiska na živac', objašnjava prof. dr. sc. Ranko Bilić, jedan od najcjenjenijih hrvatskih ortopeda.
Sindrom karpalnog tunel tri puta je češći kod žena nego kod muškaraca, a posebno je čest kod dijabetičara.
Nekada je ta bolest bila učestalija kod osoba starijih od 40 godina, no zbog promjene stila života danas se sve češće javlja i kod mlađih pacijenata.
Dijagnoza se postavlja detaljnim kliničkim pregledom, ali simptomi nisu uvijek karakteristični, pa se kod dijela pacijenata dijagnoza ne postavlja na vrijeme. Elektromiografija (EMG) pouzdana je dijagnostička metoda, ali i ona zna biti lažno negativna. Iskusan ortoped postavlja dijagnozu temeljem detaljne anamneze, kliničkog pregleda tijekom kojeg se izvodi i do desetak testova, te EMG pretrage kod iskusnog neurologa koji neće zamijeniti sindrom s kompresijom korjenova živaca ruke u vratnoj kralješnici.
'Kod pacijenata čija bolest traje do 6 mjeseci, liječenje treba započeti neoperacijskim metodama', savjetuju stručnjaci iz Poliklinike Bilić Vision. Većini pak pacijenata potrebna je operacija Ako se izvodi unutar 6 do 8 mjeseci od početka bolesti, rezultati liječenja su odlični, a uz dobru operacijsku tehniku, bolest se ne vraća.
Zahvat se radi u blijedoj stazi (bez prisustva krvi u šaci i podlaktici) i provodnoj (aksilarnoj blok) anesteziji. To znači da je bolesnik budan, pa nema rizika kao kod opće anestezije. Pritom pacijent ne osjeća ni najmanje bolove. Ako bolest traje dulje, potrebno je napraviti i toaletu živca, tj. mikrokirurški zahvat odstranjenja priraslica.
