Ako bi se dubina krize i pesimizma mjerili prema broju prodanih automobila, tada bi Rusi i Hrvati bili najpesimističniji narodi u Europi.
U 2009. koju je obilježila kriza u Hrvatskoj se prepolovila prodaja automobila, a isto je bilo i u Rusiji, za razliku od eurozone gdje je pad prodaje bio nešto manji od 2 posto i uglavnom se dogodio u prvom dijelu godine, piše Večernji list.
Rast prodaje automobila doživljava se kao jedan od prvih znakova oporavka ekonomije i potrošnje.
U eurozoni je prosinac donio 16% povećanja prodaje, Sloveniji 12 posto, a Hrvati su u zadnjem mjesecu 2009. i dalje imali pad od 42 % prema istom razdoblju 2008.
Prodaju su osim racionalnije potrošnje građana zbog straha za budućnost smanjile i visoke bankarske kamate koje su trenutačno između 10 i 11%.
Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da ni uobičajeno rastrošan prosinac nije preokrenuo trend pada potrošnje, pa bi pad BDP-a u zadnjem tromjesečju 2009. mogao biti veći od očekivanih 6%, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201001130304006 arti-201001120129006