Kada govorimo o parabenima i njihovoj prvotnoj uporabi, oni spadaju u kategoriju sredstva za konzerviranje, a njihova je zadaća da spriječe kvarenje i razvoj mikroorganizama, bakterija, gljivica i plijesni.
Međutim, oni se uredno i donedavno – prečesto, koriste u dekorativnoj kozmetici (ruževima, puderima, sjenilima, rumenilima, maskarama) i u preparativnoj kozmetici (kremama za lice i tijelo, proizvodima za samotamnjenje, pastama za zube i dječjim kremama) te mnogim drugim.
Toliko smo svakodnevno izloženi parabenima, da to rijetko i primjećujemo. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je kako žena na sebe dnevno nanese 515 kemikalija sadržanih u dezodoransima, kremama i ruževima za usne, a paraben se nalazi u 90 posto proizvoda koje svakodnevno koristimo.
Razlozi zbog kojih stručnjaci upozoravaju na opasnosti njihove upotrebe leže u činjenici da se ne razgrađuju u ljudskom organizmu, već se talože oko kostiju, srca i u grudima pa tako nastaju razne vrste karcinoma.
Najjednostavnije rečeno, primjerice nanošenjem dezodoransa koji u sebi sadrži paraben, tijelo može upiti 20 do 60 posto upotrebljenih parabena koji će putem kože ući u organizam i aktivirati stanice raka.
Istraživanja su pokazala da se parabeni mogu pronaći čak u uzorcima tkiva dojke kod žena koje godinama ne koriste dezodoranse. Iz toga razloga stručnjaci upućuju od najranijih dana na korištenje proizvoda bez parabena koji traju kraće (jer ih paraben ne konzervira), ali su zdraviji.