Hipertenzija može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može dovesti do srčanog ili moždanog udara te zadebljanja stijenki krvnih žila (ateroskleroze). Od nje pati barem petina ukupne populacije!
Zašto je danas veći broj osoba koje pate od povišenog tlaka? 'Prvenstveno jer su se snizile granice, ljudi češće idu na kontrole, ali i manje se kreću, debljaju se, koriste rafiniranu hranu koja ima više soli, rade po cijele dane i izostave fizički i psihološki učinak kretanja u prirodu, što je nužno za svačiji organizam. Povećava se masnoća, krvne žile postaju kruće, a samim time treba biti veći tlak da protjera krv kroz te žile', kaže dr. Marin Kvarantan, liječnik Poliklinike Kvarantan.
Klasifikacija brojčane vrijednosti krvnog tlaka
Optimalan tlak Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80.
Normalan tlak Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85.
Granične vrijednosti tlaka Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139, a dijastolički između 85 i 89. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu. (Gdje je tlak na granici, potrebno je samo promijeniti način života. No, ako je tlak značajno povišen, onda je potrebno uzeti i lijekove.)
Početak povišenog tlaka Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, a dijastolički tlak između 90 i 99. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
Opasnije povišenje tlaka Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.
Po život opasno povišenje Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.
Što s graničnim vrijednostima
Arterijska hipertenzija je povišen krvni tlak, i to veći od prosječnih dogovornih granica među liječnicima. U zadnjih 10 godina smatra se da taj tlak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija. 'Ipak, takve granice treba uzeti s rezervom', naglašava dr. Kvarantan dajući nam primjer muškarca od 80 godina koji ima tvrde krvne žile i dobro funkcionira s višim tlakom. Kod takve je osobe nepotrebno i nepoželjno snižavati krvni tlak na idealan. Odlučimo li mu skinuti taj tlak s hrpom lijekova, učinak se postiže, ali onda se taj isti muškarac može rušiti, pasti i nastaje puno veći problem.
Dr. Ana Puljak, spec. javnog zdravstva, voditeljica Centra za promicanje zdravlja objašnjava kako ispravno izmjeriti tlak:
1. Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu. 2. Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni tlak ne smije biti niti previsoka niti preniska. 3. Ruka na kojoj mjerite krvni tlak mora biti položena na tvrdu podlogu i u razini srca. 4. Pripazite da je 'manšeta' za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena. 5. Prije mjerenja nemojte pušiti ni piti crnu kavu. 6. Ukoliko uzimate terapiju, krvni tlak mjerite prije i nakon uzimanja terapije. 7. Mjerite tlak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite tlak dva puta s razmakom od tri do pet minuta između mjerenja. 8. Zapisujte vrijednosti krvnog tlaka kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajuće razdoblje. 9. Stanje krvnog tlaka određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje (mjesec dana), ukoliko ne postoji potreba za odlaskom liječniku prije, radi izmjerenih visokih vrijednosti (2. ili 3. stupanj hipertenzije).
