Zamislite sljedeći scenarij. Ne možete dobiti dijete pa se odlučite za potpomognutu oplodnju. Iskoristite dva zametka i dobijete dvoje djece. Odlučite da više nećete rađati i želite da se preostala četiri unište. E, to ne može.
Ne zato što tako kaže zakon, nego suprotno: zato što zakon o tome ne kaže baš ništa. U strahu od sudskog progona ni bolnice ni privatne klinike ne usuđuju se uništiti neiskorištene zametke. A oni su pak, potencijal, a ne zamrznuta djeca.
Kristina i njezin suprug dvije godine pokušavali su dobiti dijete. Nije išlo pa su odlučili potražiti pomoć.
"Ostala sam u čudu kad su mi rekli: 'Vi ne možete prirodno, morate na potpomognutu i to odmah na IVF tako da sam bila u šoku. Nisam ni znala što je to. Radite hormone, markere, spremiogram. Ide se na folikumetriju svaki drugi dan, mjeri se rast folikula, tu se nalaze jajne stanice koje oni punktiraju i oplode ih sa spermom", objašnjava Kristina.
"Postotak fertilizacije po jajnoj stanici je 60 do 70 posto, tako da u 30 posto slučajeva ne uspije - to je vezano za neaktivaciju stanica, spermija, nikad ne možete biti sigurni da je taj spermij uistinu najbolji niti možete utjecati na kvalitetu. Mi dobijemo gotov proizvod i pokušavamo iz njega izvući najbolje što možemo", objašanjava Nina Gelo, voditeljica Odjela za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb.
Zrelih jajnih stanica prema Zakonu mogu oploditi najviše 12. U Kristininom slučaju bilo ih je šest. Vraćena su joj dva jer je tako sama htjela.
"Svaki dan sam bila drugog mišljenja. Jedan dan sam mislila - uspjet će iz prve, drugi dan što ako neće, pripremila sam se na obje situacije jer sam znala da postoji rizik da ne uspije iz prve. Tješila sam se da imamo još četiri zametka, valjda će uspjeti i uspjelo je iz prve", kaće Kristina.
No, nemaju svi sreće poput nje. Neke žene kroz ovu priču prolaze više puta. Uspješnost ovisi o dobi žene i uzroku neplodnosti. Ali do 30 je godine ona oko 60 posto, iznad četrdesete, kažu u petrovoj, duplo manje.
(FOTO: Thinkstock)
Zamrzavanje zametaka prema zakonu iz 2012. sami dogovaraju liječnik i bračni par. Koliko će ih oploditi, no nikad više od 12, što znači da od toga možemo dobiti 6 ili sedam blastocista što je sigurnost da ćemo roditi dvoje ili troje djece.
Dogodi se i da odluče ostati na primjerice jednom djetetu ili odmah dobiju blizance i više ne žele ići u postupak pomognute oplodnje, a njihovi zameci ostanu zamrznuti.
Kristini su ostala četiri i nakon blizanki ne misli više rađati. Na teret HZZO-a, prema Zakonu, bolnica će njihove zametke čuvati pet godina - nakon toga, parovi sami odlučuju žele li nastaviti plaćati njihovo pohranjivanje ili ih prestati čuvati.
Zakon ništa ne govori o uništavanju zamrznutih embrija, već da se trebaju koristi kao dar drugom paru odnosno ženi koja bi ih htjela donijeti na svijet. S tim da je za donaciju potreban izričit pristanak osobe i nema daljnjih odgovora ako par ne želi sačuvati taj embrio.
"Nakon pet godina bih ih dala na uništavanje, ali realno nemamo drugog izlaza. Roditi ne mislim, a da ih doniram, nisam sigurna", kaže Kristina.
No, njihovi zameci unatoč želji neće biti uništeni jer je Zakon iz 2012. te o medicinski potpomognutoj oplodnji - po tom pitanju nejasan i nedorečen. Zametke zato trenutno ne uništavaju ni privatnici ni bolnice.
"Radi se o pat poziciji zamrznutih embrija. Neki parovi ih ne žele čuvati, a ustanove ih se ne usuđuju uništiti jer zakon nije jasan. Za razliku od zamrznutih embrija, zakon izričito navodi da se smiju uništiti jajne stanice odnosno spermiji i tu je razlika koja otvara daljnje dvojbe o tumačenju zakona - radi se o osjetljivom etičkom pitanju", objašnjava Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Pročitajte još:
- Djeca začeta potpomognutom oplodnjom nisu u većoj opasnosti da obole od raka
- Znanstvenici tvrde: za začeće je od presudne važnosti uredno spavati
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
