Prva asocijacija na vitamin D su čvrste kosti i prevencija osteoporoze, međutim novija istraživanja pokazuju da vitamin D ima i veću važnost od one koja mu se ranije pridavala. Pokazalo se da vitamin D ima ulogu i u prevenciji karcinoma i dijabetesa, a povezuje se i s poboljšanjem kognitivnih sposobnosti te smanjenjem rizika od kroničnog umora i boli.
Adekvatan status vitamina D trenutno je vrlo aktualna tema te znanstvenici diljem svijeta predlažu promjene preporuka o dnevnom unosu vitamina D, odnosno povećanje trenutno aktualnih preporuka zbog blagotvornog djelovanja vitamina D na ljudsko zdravlje.
Autori nedavno objavljenog članka u stručnom časopisu Experimental Biology and Medicine ustvrdili su kako bi se povećanjem preporuka mogla smanjiti učestalost određenih bolesti, ali i troškovi liječenja istih te bi se mogao produljiti životni vijek.
Preporučeni dnevni unos vitamina D kreće se između 200 i 600 IJ na dan, no sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju kako bi preporuke trebale iznositi oko 2000 IJ na dan.
Procjenjuje se da trenutno više od polovine svjetskog stanovništva ima nedovoljnu razinu cirkulirajućeg vitamina D. Ovo je posebno važno za starije osobe koje se slabo izlažu suncu i imaju povećani rizik od prijeloma pa su im često potrebni dodaci vitamina D.
Poznato je da vitamin D igra važnu ulogu u iskorištavanju kalcija u tijelu. Zapravo, za vitamin D prije možemo reći da je hormon nego nutrijent. Za dobar status vitamina D potrebno je izlagati se suncu (poznato je da muslimanke zbog religijom uvjetovanog načina oblačenja imaju sniženu razinu vitamina D u krvi). Sunčeve zrake potiču sintezu vitamina D u koži i dovoljno je 10-15 min sunčati lice i ruke nekoliko puta tjedno za postizanje adekvatne sinteze vitamina D. Starijim osobama su potrebni i dodaci prehrani ukoliko zbog nemogućnosti kretanja ne mogu izlaziti iz kuće i dodatno, starije osobe imaju oslabljenu sposobnost sinteze vitamina D (zbog stanjene kože).
Vitamina D u hrani nema u znatnim količinama i malo je namirnica na tržištu koje su obogaćene vitaminom D. Samo je nekoliko namirnica s većim udjelom vitamina D, a to su žumanjak, jetra, masnija riba i maslac. Margarini i mlijeko također sadrže vitamin D jer se obogaćuju.
Premalen unos vitamina D povezan je s više kroničnih poremećaja, od osteoporoze do dijabetesa tipa 1, pa čak i s karcinomom. Najnovija otkrića povezala su nisku razinu vitamina D i slabije kognitivne sposobnosti, povećan rizik od vaginalnih infekcija u trudnica te sindroma kroničnog umora i kronične boli.
Kreme za sunčanje i stvaranje vitamina D Ljeto je doba kada nas dermatolozi sustavno upozoravaju kako treba koristiti kreme za sunčanje. Međutim, poznato je da koži trebaju sunčeve zrake za stvaranje vitamina D o čijem povoljnom utjecaju na zdravlje se sve više govori.
Istraživanja navode kako blokiranje UV zraka smanjuje stvaranje vitamina D. Pitanje je u kojoj mjeri. Nekoliko studija pokazuje da je učinak značajan i da se stvaranje vitamina D u koži smanjuje do 10 puta. Međutim, studije koje su trajale mjesecima ili čak godinama pokazuju da je utjecaj neznatan: zaštitne kreme zaista ometaju stvaranje vitamina D, ali to neće izazvati manjak.
Ljudi obično ne koriste kreme za sunčanje na način koji će rezultirati njihovim punim učinkom što omogućuje djelomičan prolaz sunčanih zraka, a i za dobar status vitamina D dovoljno je sunčati se po pola sata 2 puta tjedno.
Vitamin D i kognitivne sposobnosti Unos ribe uistinu čini dobro mozgu, kao što to čini i umjerena izloženost sunčevim zrakama. Naime, znanstvenici su uspoređivali kognitivne performanse i prehrambene navike preko 3 000 Europljana dobi 40 do 70 godina. Pokazalo se da ispitanici s višim unosom masne ribe imaju više razinu vitamina D te posljedično postižu bolje rezultate na testiranjima. Iako su potrebna daljna istraživanja, i često se ovo djelovanje pripisuje učinku omega-3 masnih kiselina, autori studije vjeruju da bi ovo saznanje potencijalno moglo pomoći osobama s demencijom.
Vitamin D, kronični umor i kronična bol Ako vas stalno bole mišići i osjećate se izmoždeno bez osobitog razloga, možda vam nedostaje vitamina D.
Analiza 22 studije s pacijentima koji su patili od različitih oblika kroničnog umora i bolova pokazuje povezanost tegoba i manjka vitamina D. Primjerice, između 48 i 100 posto onih koji su se žalili na bolove u leđima te 93 posto ljudi s kroničnim bolovima mišića imalo je u krvi nedostatnu razinu vitamina D. Kad je manjak nadoknađen, simptomi su se povukli.
Druga studija, objavljena u časopisu Annals of the Rheumatic Diseases otkriva da niska razina vitamina D može pridonijeti kroničnoj boli kod žena. Studija se temelji na analizi krvi i osjeta bola u gotovo 7 000 muškaraca i žena starijih od 50 godina. Pokazalo se da žene s najmanjom razinom vitamina D pate od jačih bolova u usporedbi s ženama koje su imale najvišu razinu vitamina D. Kod muškaraca nije utvrđena veza između boli i vitamina D.
Vitamin D i depresija Jedna od nedavno provedenih studija povezala je nisku razinu vitamina D i visoku razinu paratiroidnog hormona sa povećanim rizikom od depresije u starijih osoba.
U studiji je sudjelovalo 1 282 ispitanika starijih od 65 godina. Autori studije su otkrili da su ispitanici sa depresijom imali za 14 % nižu razinu vitamina D. Osim toga, u blago depresivnih pojedinaca je razina paratiroidnog hormona bila veća za 5 % odnosno za 33 % u pojedinaca sa ozbiljnom depresijom u usporedbi sa zdravim ispitanicima.
Budući da se i niska razina vitamina D i visoka razina paratiroidnog hormona može liječiti povećanim unosom vitamina D i kalcija prehranom te dovoljnim izlaganjem suncu, ova bi saznanja mogla biti od velike pomoći starijim osobama s depresijom, istaknuli su autori ove studije.
Vitamin D štiti od vaginalnih infekcija Najnovija studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition pokazala je još jednu zanimljivu korist vitamina D. Trudnice s niskom razinom vitamina D imaju veću vjerojatnost dobivanja bakterijske vaginoze – uobičajne vaginalne infekcije koja povisuje rizik od preranog poroda.
Vjeruje se da se uloga vitamina D u sprječavanju bakterijskih vaginalnih infekcija odnosi na sposobnost ovog vitamina da regulira proizvodnju i funkcioniranje antimikrobnih molekula, koje potom pomažu imunološkom sustavu da se bori protiv nepoželjnih bakterija.
Ova studija donekle je objasnila zašto Afroamerikanke koje često pate od deficita vitamina D imaju čak tri puta veću vjerojatnost razvoja bakterijske vaginoze.
Koliko vitamina D se preporučuje? Za odrasle osobe preporučen dnevni unos u Republici Hrvatskoj je 5 mcg ili 200 IJ, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave odrasle osobe navodi se 10 mcg ili 400 IJ. Američke smjernice za referentni prehrambeni unos također navode vrijednost od 200 IJ za većinu odraslih osoba, međutim, osobama od 51-71 godine preporučuje se 400 IJ, a osobama starijim od 71 godine čak 600 IJ. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje se unos viši od 200 IJ.
Sadržaj vitamina D u hrani (Namirnica μg/100 g ) Mlijeko, punomasno, ljeti 0,03 Mlijeko, punomasno, zimi 0,013 Kozje mlijeko 0,06 Vrhnje (20 % m.m.), ljeti 0,165 Vrhnje (20 % m.m.), zimi 0,08 Edamer 0,179 Parmezan 0,274 Žumanjak 5 Pileća jetra 0,2 Svinjska jetra 1,13 Sardine u konzervi 7,5 Skuša 17,5 Maslac 0,76 Margarin (obogaćeni) 5 Ulje jetre bakalara 210 Kamenice 8
dr.sc. Darija Vranešić Bender
Prethodni članci:
arti-200910260653006 arti-200909040404006 arti-201006180625006 arti-201001220585006
