Mnogi neurološki poremećaji poput migrene, epilepsije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i disautonomije imaju gastrointestinalne simptome kao što su dijareja, zatvor ili poteškoće s probavom. No, znanost je tek nedavno počela dublje otkrivati složenu vezu mozga i probavnog sustava, kako tjelesno tako i psihički.
Glavni komunikacijski kanal između mozga i crijeva je živac vagus - najdulji moždani živac u tijelu. Iako govorimo o njemu u jednini, riječ je o parnom živcu. Početak mu je u dnu mozga te se kroz vrat, prsa i srce širi u abdomen, dodirujući gotovo sve vitalne organe na svom putu i utječući tako na psihičko i fizičko zdravlje. Živac je dobio ime vagus zbog veličine i položaja u tijelu, a na latinskom to znači lutajući.
- Kako vagus utječe na zdravlje?
Medicina još uvijek ne zna koliki je utjecaj vagusa, no ono u što je sigurna je da igra ključnu ulogu u funkcioniranju parasimpatičkog živčanog sustava. Što više stimuliramo vagus (primjerice dubokim disanjem) više rasterećujemo i opuštamo parasimpatikus koji upravlja probavom, usporava srčani ritam i snižava krvni tlak.
Kao što smo već spomenuli, vagus je spona između mozga i crijeva koji zajedno u upravljaju psihom i tijelom - utječu na imunitet, cirkulaciju, srčani ritam, mentalno stanje i na još mnogo toga.
(FOTO: Pexels)
- Što šteti vagusu?
Jak fizički ili psihički stres može uvelike poremetiti funkcioniranje vagusa. Na njega utječu i razne bolesti, lijekovi, infekcije i upale u organizmu.
Kada vagus dobro ne radi dolazi do problema s primarnim funkcijama poput disanja, spavanja, probavljanja hrane. Simptomi se vide na koži, plućima i u probavi.
Osim toga, otežano funkcioniranje vagusa može dovesti do rasta broja loših bakterija u crijevima što utječe na rad HPA osovine (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), što pak dovodi do neurodegenerativnih promjena i upala.
Loše funkcioniranje vagusa može se manifestirati i kroz ove simptome:
- mučninu
- povraćanje
- proljev
- zatvor
- probleme sa želucem
- reflux
- anksioznost i depresiju
- pretilost
- bol u abdomenu
- glavobolje psihoze
- gubitak pamćenja
- temperaturu
- znojenje
- umor
- nesanicu
- promuklost
Kako pozitivno utjecati na vagus?
Postoji nekoliko načina na koji možemo utjecati na vagus i svi su lako primjenjivi.
- Duboko disanje i meditacija
Tehnike disanja su najjednostavniji način da stimulirate vagus. Kada je vaš udah nekoliko sekundi dulji od izdaha, vagus šalje mozgu signale da potakne parasimpatikus na rad.
Pokušajte s ovom vježbom: Dok udišete brojite do dva, a dok izdišete brojite do četiri. Između udaha i izdaha pričekajate sekundu. Brojne stududije dokazale su pozitivan utjecaj tehnika disanja i meditacija na kvalitetu sna, ublažavanje bolova i anksioznosti, probavne probleme, a svi oni direktno su povezani s vagusom.
- Hladan tuš
Završite tuširanjehladnom vodom. Dovoljno je 30 sekundi do minute. Izloženost tijela hladnoj vodi stimulira cijeli živčani sustav, a time i vagus koji potom djeluje na parasimpatikus.
- Hrana bogata triptofanom
Triptofan je esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji melatonina i serotonina te posjpešuje komunikaciju mozak - crijeva, odnosno jača vagus. Triptofana ima u špinatu, sjemenkama, orašastim plodovima, bananama i mesu peradi.
Pročitajte još:
