Akrilamid u hrani je veliki zdravstveni problem koji se odnosi na potrošače svih dobnih skupina, no djeca su, zbog tjelesne težine, najizloženija.
Europska komisija je u lipnju ove godine napravila prijedlog pravilnika kojim bi se odredio dopušteni sadržaj akrilamida u hrani na tržištu, no The Independent piše kako je od toga odustala nakon što je prehrambena industrija aktivirala lobiste i pritisnula Komisiju.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/682b44e4-9278-11eb-adcc-0242ac120011/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Što je akrilamid?
Akrilamid je prvotno bio poznat po svojoj ulozi u industriji u proizvodnji plastike, papira i ljepila, a nakon što je počeo trovati radnike, shvatilo se da ima štetan utjecaj na živčani sustav. Godine 2002. otkriveno je kako se akrilamid nalazi i u hrani i da se razvija izlaganjem hrane visokim temperaturama.
Akrilamid nastaje Maillardovim reakcijama, kemijskim reakcijama između aminokiselina i šećera poput glukoze, fruktoze i laktoze koje se odvijaju na visokim temperaturama. To su tzv. reakcije posmeđivanja, koje osim što hrani daju smeđu boju, zaslužne su i za stvaranje karakterističnog okusa pržene hrane.
Može izazvati oštećenje DNK i uzrokovati rak. Ima štetan utjecaj na mozak, reproduktivni sustav i normalan rast i razvoj ploda u trudnoći.