Šef vas zove na važan sastanak, a vi se zbog stresa potpuno blokirate? Uprskate na ispitu koji ste spremali tjednima? Ako da, Sian Beilock, psihologinja sa Sveučilišta Chicago, suosjeća s vama. U svojoj novoj knjizi Choke objašnjava zašto stres dovodi do blokade. Pročitajte kako izbjeći negativne posljedice stresa.
Uklonite strahove Imate li pozitivan stav samo zato jer ste potisnuli negativne emocije, znajte da će ih prvi veći stres pustiti na slobodu. Svi ti potisnuti strahovi pojavit će se u najgorem mogućem trenutku.
arti-201004010276006Najbolji način da ih se riješite je shvatiti da postoje daleko prije važnog trenutka. Mentalno ih pretražite, razoružajte i pustite na slobodu. Odvojite nekoliko minuta i zapišite svoje strahove ili način na koji ste mogli riješiti prijašnju lošu izvedbu. Mogli biste se čak upisati na tečaj glume i isparodirati vlastite poteze. Na ovaj način se oslobađamo vlastitih kočnica te se možemo fokusirati na ono važnije.
Napravite kratku pauzu Kad ste pod pritiskom najlakše je paničariti i pokušati brzo riješiti problem. No, to je često pogrešno. Beilock tvrdi da je najbolja strategija duboko udahnuti, očistiti um, a zatim pažljivo analizirati problem – tek ga onda krenite rješavati.
Kao što dobar košarkaš na brzinu skenira cijeli teren, a tek onda dodaje loptu ili gađa koš. Važno je prikupiti sve informacije, a tek onda krenuti u akciju. Tako nećete previdjeti ključne detalje, a mozak će dobiti dovoljno vremena za opskrbu glukozom.
Vježbajte Dok ste kod kuće pred TV-om možete se zamisliti kako tražite povišicu ili dogovarate izlazak. Umjesto ovog slabašnog treninga, bolje je obući se, naći s prijateljem i vježbati govor s njim/njom.
"Čak i vježba pod blagom razinom stresa može spriječiti da se blokirate kad navali pravi stres", piše Beilock.
Ne razmišljajte previše Kad ste jednom svladali neku vještinu ili prezentaciju, najbolje je prestati smišljati nove ideje. Primjerice, skeniranje mozga vještih strijelaca pokazalo je da je njihova moždana aktivnost dok ciljaju u metu zapravo niža nego kod početnika. Prethodno su jako dobro uvježbali gađanje, te im tijelo i um sada rade na principu autopilota.
"Pod pritiskom ljudi počnu brinuti, a to dovodi do toga da kontroliraju svoju izvedbu i često je promijene i upropaste", kaže autorica te savjetuje da je bolje koncentrirati se na rezultat, a ne na sam proces.
Glazba će pomoći Kad namjerno ne želimo misliti na nešto, baš tada stalno mislimo samo o tome. Zbog toga nam treba nešto što će nam skrenuti misli. Michael Phelps je na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. slušao iPod. Nije mogao bez njega. Glazba vam može pomoći da vas ne preplave negativne misli ili želja za pretjeranim analiziranjem. A melodija vam može pomoći i da koncentrirate.
Vezani članci:
arti-201005120099006 arti-201006100155006 arti-201006160216006 arti-201004010276006
