Prehrana bogata ultraprerađenom hranom može biti štetna za svaki dio tijela, pokazalo je veliko istraživanje.
Konzumacija velike količine hrane kao što su gotova jela, slatke žitarice i kruh masovne proizvodnje, povezan je s povećanim rizikom od 32 zdravstvena problema, uključujući rak, dijabetes tipa 2 i poremećaje mentalnog zdravlja.
Često bogata masnoćama, soli i šećerom, a niska s vitaminima i vlaknima, istraživači su pronašli 'uvjerljive' dokaze da je veća konzumacija ove hrane povezana s 50 posto većim rizikom od smrti od srčanog ili moždanog udara.
U najvećoj analizi dokaza do sada koja uključuje 10 milijuna ljudi, istraživači su otkrili da oni koji jedu najviše - imaju između 40 i 66 posto veći rizik od smrti od srčanih bolesti. Također su imali znatno veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati pretilost, plućna oboljenja i problemi sa spavanjem.
Uspoređujući to s duhanom, rekli su da su javne politike i akcije ključni za suzbijanje konzumacije takve hrane i pozvali su službenike javnog zdravstva da hitno razviju smjernice i 'najbolju praksu' za ultraprerađenu hranu.
Koja je ultraprerađena hrana
Ultraprerađena hrana se odnosi na artikle koji sadrže sastojke koje ljudi obično ne bi dodali kada bi kuhali domaću hranu. Ovi dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse koji produljuju rok trajanja.
"Trebalo bi uvesti ograničenja na reklamiranje i prodaju takve hrane u blizini škola i bolnica. Vlade moraju usvojiti nacionalne prehrambene smjernice koje preporučuju različite vrste minimalno prerađene hrane dok poduzimaju korake kako bi svježe pripremljene obroke učinili jeftinijim i dostupnijim svima", kažu.
Ultraprerađena hrana često sadrži boje, emulgatore, arome i druge aditive, a obično se podvrgava višestrukim industrijskim procesima za koje su istraživanja otkrila da degradiraju fizičku strukturu hrane, čineći je brzo apsorbirajućom. To zauzvrat povećava šećer u krvi, smanjuje osjećaj sitosti i oštećuje mikrobiom – mikroorganizme koji žive u nama i o kojima ovisi naše zdravlje.
Čini se da dodaci hrani kao što su nenutritivni zaslađivači, modificiran škrob, gume i emulgatori također utječu na mikrobiom, razine upale crijeva i metaboličke reakcije na hranu, što također može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Sveobuhvatni pregled koji su proveli akademici u Australiji analizirao je 14 preglednih članaka objavljenih u posljednje tri godine koji povezuju konzumaciju s lošim zdravstvenim ishodima. Dokazi su ocijenjeni kao uvjerljivi, vrlo sugestivni, slabi ili bez dokaza.
Postoje uvjerljivi dokazi da je veći unos povezan s 50 posto većim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti, 12 posto većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i 48-53 posto većim rizikom od razvoja anksioznosti.
Postojali su 'vrlo sugestivni' dokazi da veća konzumacija ultraprerađene hrane može za petinu povećati šanse za smrt od bilo kojeg uzroka, prema nalazima objavljenim u BMJ-u. To je također bio slučaj kada su u pitanju pretilost, dijabetes tipa 2, problemi sa spavanjem i smrt uzrokovana srčanim bolestima, koji su pokazali između 40 do 66 posto povećanog rizika.
Istraživači sa Sveučilišta Deakin, Australija, također su otkrili 22 posto veći rizik od razvoja depresije i 21 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka.
Akademici iz Brazila rekli su: "Autori su otkrili da prehrana bogata ultraprerađenom hranom može biti štetna za većinu, a možda i sve organe. Nema razloga vjerovati da se ljudi mogu u potpunosti prilagoditi ovim proizvodima. Tijelo može reagirati na njih kao beskorisne ili štetne, tako da organi mogu postati oslabljeni ili oštećeni, ovisno o njihovoj ranjivosti i količini konzumirane ultraprerađene hrane."
Daljnja istraživanja kako bi se utvrdili različiti mehanizmi kojima ova hrana utječe na zdravlje također su od velikog značaja. Znanstvenici su rekli da postoje ograničenja studije, uključujući nedosljedne metode prikupljanja podataka u izvornom istraživanju.
Komentirajući nalaze, Gunter Kuhnle, profesor nutricionizma i znanosti o hrani na Sveučilištu Reading, rekao je: "Mnoga istraživanja također pokazuju da ljudi koji konzumiraju puno ultraprerađene hrane također imaju nezdrav način života i stoga imaju veći rizik od bolesti. Iako se mnoge studije pokušavaju prilagoditi tome, praktički je nemoguće to u potpunosti učiniti."
Štetnost ultraprerađene hrane
Studija, koja promatra višestruko povećane zdravstvene rizike zbog prehrane ultraprerađenom hranom, ne može dokazati da je konzumacija te hrane zapravo uzrokovala bilo koji od identificiranih zdravstvenih problema. Dio problema je u tome što su ljudi koji jedu velike količine ultraprerađene hrane općenito nezdraviji i siromašniji, čimbenici koji mogu neovisno o sebi pogoršati njihovo zdravlje i utjecati ili pogoršati rezultate.
Drugi čimbenik je mogućnost da ultraprerađena hrana možda neće izravno štetiti zdravlju, već umjesto toga navodi ljude da jedu manje hranjivu hranu koja bi mogla utjecati na rezultate.
Stručnjaci su se ranije žalili kako je pojam "ultraprocesirana hrana" nebulozan i ne razlikuje gotovo jelo prepuno masti, soli i šećera od integralnog kruha.
Kvaliteta dokaza koji povezuju prehranu bogatu ultraprerađenom hranom sa zdravstvenim problemima također je problem. Pregled BMJ-a ocijenio je kvalitetu dokaza koji stoje iza uočenih porasta zdravstvenih problema na ljestvici "vrlo nisko", "nisko", "umjereno" i "visoko". Samo je nekoliko promatranih zdravstvenih problema doseglo 'umjerenu' kvalitetu dokaza, velika većina bila je 'niska' ili 'vrlo niska', piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO: Zdravstvo na mukama: Trenutno nas liječi 2500 doktora starijih od 60, a njih 629 radi u mirovini
