Stigla je vijest koju su stručnjaci za javno zdravstvo očekivali, ali i od nje strahovali. Naime, kod šišmiša je otkriven novi koronavirus s kojim bi mogli doći i novi problemi - jer može zaraziti ljudske stanice i već je u stanju zaobići imunosnu zaštitu od cjepiva protiv covida.
Prema izvješću u časopisu PLoS Pathogens, znanstvenici predvođeni Michaelom Letkom, docentom na Paul G. Allen School for Global Health na Sveučilištu Washington State, pronašli su skupinu koronavirusa sličnih virusu SARS-CoV-2, koji su prvobitno otkriveni 2020. godine kod šišmiša koji žive u Rusiji. Tada nisu mislili da virus, koji je nazvan Khosta-2, predstavlja prijetnju za ljude.
Međutim, pažljivija analiza otkrila je da virus može zaraziti ljudske stanice u laboratoriju, što je prvi znak upozorenja da bi mogao postati moguća prijetnja za zdravlje. Srodan virus koji je također pronađen kod ruskih šišmiša, Khosta-1, nije mogao lako ući u ljudske stanice, ali Khosta-2 je mogao. Khosta-2 se, naime, veže uz isti protein, ACE2, koji SARS-CoV-2 koristi za prodiranje u ljudske stanice.
'Ne želimo nikoga plašiti, ali...'
"Receptori na ljudskim stanicama način su na koji virusi ulaze u stanice", kaže Letko. "Ako virus ne može ući kroz vrata, onda ne može ući ni u stanicu, a teško je ustanoviti bilo koju vrstu infekcije", dodao je.
Ipak, izgleda da Khosta-2 nema taj problem, jer se čini da lako inficira ljudske stanice. Još više zabrinjava činjenica da, kada je Letko kombinirao serum ljudi koji su cijepljeni protiv covida s Khostom-2, antitijela u serumu nisu neutralizirala virus. Ista stvar se dogodila kada su kombinirali virus Khosta-2 sa serumom ljudi koji su se oporavili od zaraze varijantom omikron.
"Ne želimo nikoga plašiti i reći da je ovo virus koji je potpuno otporan na cjepivo, ali zabrinjava činjenica da u prirodi kruže virusi koji imaju ta svojstva da se mogu vezati uz ljudske receptore i nisu toliko neutralizirani trenutnim odgovorima na cjepivo", izjavio je Letko za Time.
Rizik od ponovne infekcije značajno je povećan zbog novih mutacija kojima smo izloženi. Soj BA.2.12.1 mutirao je u L452k, a soj BA.4/5 ima još dvije mutacije. Omikron soj BA.1 ostavlja prilično slab i ograničen imunitet koji nas ne može zaštititi od BA.2.12.1 i BA.4/5 podvarijanti.
'Jedna od stvari oko koje smo zabrinuti'
Dobra vijest je da nove studije pokazuju kako, baš poput omikrona, izgleda da Khosta-2 nema gene koji bi sugerirali da bi mogao uzrokovati ozbiljne bolesti kod ljudi. Ali to bi se moglo promijeniti ako Khosta-2 počne šire cirkulirati i miješati se s genima iz SARS-CoV-2.
"Jedna od stvari oko koje smo zabrinuti je da se, kada srodni koronavirusi uđu u istu životinju i u iste stanice, mogu rekombinirati i iz njih nastati novi virus", rekao je Letko.
"Zabrinjavajuće je da bi se SARS-CoV-2 mogao preliti natrag na životinje zaražene nečim poput virusa Khosta-2 i rekombinirati te zatim zaraziti ljudske stanice. One bi mogle biti otporne na imunitet postignut cjepivom i također imati neke virulentnije čimbenike. Tko zna kakve su šanse za to, ali to bi se u teoriji moglo dogoditi tijekom rekombinacije", dodao je.
Važan je to podsjetnik da su patogeni spremni i čekaju prijeći s bilo koje vrste životinje na ljude. U mnogim slučajevima, kao i kod SARS-CoV-2, ti će mikrobi biti novi za ljude i stoga će naići na mali otpor u obliku imuniteta protiv njih.
"Ovi su virusi stvarno posvuda rašireni i i dalje će predstavljati problem za ljude", upozorio je Letko.
'Moramo proširiti dizajn cjepiva'
Ovi nalazi dolaze kao izvješće radne skupine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se odugovlači kontinuirani odgovor na pandemiju covida-19 u obliku testiranja, cijepljenja i liječenja.
S nižim globalnim imunitetom na trenutni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khosta-2, postaje teža. Prema posljednjim podacima koje je prikupio WHO, četvrtina ljudi diljem svijeta još uvijek nije primila ni prvu dozu cjepiva protiv covida.
U konačnici, posjedovanje detaljnih informacija o tome na koji način neki virusi mogu zaraziti ljudske stanice važno je za učinkovitiji i snažniji odgovor na prijetnje javnom zdravlju. Letko radi na izgradnji baze podataka koja uključuje informacije o tome koje ljudske receptore virusi koriste za inficiranje stanica i mogu li ti virusi izbjeći postojeća cjepiva ili ne.
“Upravo sada postoje skupine koje pokušavaju osmisliti cjepivo koje ne štiti samo od sljedeće varijante virusa SARS-2, nego da nas zapravo općenito štiti od sarbecovirusa”, rekao je Letko.
"Nažalost, mnoga naša trenutna cjepiva dizajnirana su za specifične viruse za koje znamo da inficiraju ljudske stanice ili one za koje se čini da predstavljaju najveći rizik da nas zaraze. Ali to je popis koji se neprestano mijenja. Moramo proširiti dizajn cjepiva da bismo se zaštitili protiv svih sarbecovirusa", zaključio je znanstvenik.
