Aromaterapija je u zadnjih dvadesetak godina postala vrlo popularizirana tematika s različitim namjenama: od profesionalne upotrebe u biljnim lijekovima i magistralnim pripravcima, do popularnog načina samoliječenja i laičke primjene.
Prema nedavnoj britanskoj studiji, 51,8 % ljudi poseže za komplementarnom i alternativnom medicinom, a velika većina upravo koristi biljne ekstrakte među koje pripadaju i eterična ulja (1).
Specifičnost aromaterapije je popularnost u samoliječenju ili zbog općeg boljeg stanja organizma. No, to ju čini potencijalno opasnom. Srećom, velika većina ljudi koristi eterična ulja uglavnom zbog olfaktornih razloga, odnosno radi mirisnog ugođaja u prostoru i tu je rizik primjene eteričnih ulja vrlo nizak.
Drugi čest način primjene je nanošenje na kožu iz raznih razloga. Kod trudnica, najčešće se poseže za eteričnim uljima iz kozmetičkih razloga kao što su prevencija pojave strija, ali i njege perineuma.
(FOTO: Thinkstock)
Mjere opreza i opasnosti primjene eteričnih ulja
Prva opasnost skriva se u korištenju patvorenih eteričnih ulja (2). U patvorenim eteričnim uljima obično se skrivaju sintetske supstancije ili organska otapala. I dok je rizik primjene takvih ulja kao mirisa relativno nizak (3), njihova upotreba na koži već može predstavljati rizik po zdravlje, a ta opasnost raste s potencijalnom oralnom primjenom eteričnih ulja. Stoga se smatra kako upotreba eteričnih ulja kao osvježivača zraka nije rizična u trudnoći.
Drugu opasnost predstavljaju abortivna eterična ulja. Postoji ih nekoliko koje treba izbjegavati u širokom luku ne samo u trudnoći. To su eterična ulja sjemenki peršina i mirisne metvice (Mentha pulegium). Uzeta oralnim putem u dozama od nekoliko mililitara, oni su snažni abortivi i pokazuju toksične efekte na bubrezima, plućima i jetri (4). Srećom, ova ulja su vrlo rijetko dostupna i nisu zastupljena na hrvatskom tržištu. Ovo su i jedina eterična ulja koja su striktno abortivna.
Većina drugih eteričnih ulja je spekulativno opasna u trudnoći. To su eterična ulja koja u svojem sastavu sadrže tvari koje potencijalno djeluju na hormonski sustav. Najpoznatija su ulja bogata spojem anetolom, kao što su ona dobivena iz anisa i komorača. Njih apsolutno treba izbjegavati oralnim putem, te se radije sugeriraju vodeni ekstrakti takvih biljaka (čajevi), a ne eterična ulja. Njihovu primjenu treba izbjegavati i na koži, dok je primjena kao mirisa u prostoru opet dozvoljena.
U trudnoći pogotovo treba izbjegavati eterična ulja koja su genotoksična, odnosno mogu utjecati negativno na DNA molekulu. To su egzotična ulja sasfrasa i iđirota koja nisu dostupna u Hrvatskoj, ali i dostupnija ulja bosiljka i estragona kemotip metil-kavikol (estragol). Njihovu primjenu, osim kao mirisa, treba izbjegavati.
Općenito je potrebno izbjegavati eterična koja su ionako poznata po toksičnosti. Najtoksičnija eterična ulja su prikazana u sljedećoj tablici:
<para> Biljka </para> | <para> Toksični spoj u ulju </para> |
<para><em>Pemus boldus</em> (boldo) </para> | <para> askaridol </para> |
<para><em>Chenopodium ambrosoioides</em> (mirisna loboda) </para> | <para> askaridol </para> |
<para><em>Brassica nigra</em> (crna goruščica) </para> | <para> alil izotiocijanat </para> |
<para><em>Artemisia alba</em> (bijeli pelin) </para> | <para> tujon </para> |
<para><em>Mentha pulegium</em> (mirisna metvica) </para> | <para> opulegon </para> |
<para><em>Chrysanthemum vulgare</em> (krizantema) </para> | <para> tujon </para> |
<para><em>Thuya occidentalis</em> (tuja) </para> | <para> tujon </para> |
<para><em>Acorus calamus</em> (iđirot) </para> | <para> asaron </para> |
<para><em>Artemisia absinthium</em> (gorki pelin) </para> | <para> tujon </para> |
<para><em>Prunus amygdalus var. amara</em> (gorki badem) </para> | <para> cijanovodična kiselina </para> |
Pozitivna je okolnost što su ta eterična ulja komercijalno nedostupna.
Prema autorici Lis-Balchin, upotreba većine eteričnih ulja na kožu u koncentracijama do 2 % ne predstavlja veliki zdravstveni rizik, no općenito vrijedi pravilo kako je potrebno izbjegavati dermalnu i oralnu primjenu eteričnih ulja u prva tri mjeseca trudnoće. To se tiče i kozmetičkih preparata gdje punu pažnju trebamo dati ljekovitom djelovanju biljnih ulja, a ne toliko eteričnih ulja.
Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!