Kako sniziti kolesterol: Povišene masnoće u krvi ozbiljan su rizik za srce, spriječite infarkt brzo i bezbolno!

1. Izbjegavajte obilne porcije: Stručnjaci upozoravaju da su velike porcije koje Hrvati preferiraju zapravo dvaput veće od zdravstveno preporučenih porcija. Obzirom na to, ne čudi podatak da se broj pretilih i bolesnih građana neprestano povećava. Ako ne znate kako izgleda ispravna veličina porcije, poslužite se dlanom kao mjerilom. Naime, jedan mesni ili riblji obrok treba odgovarati veličini ispruženog dlana, dok bi svježe voće trebalo biti veliko kao vaša šaka. S druge strane, porcija riže, tjestenine ili kuhanog povrća treba odgovarati veličini poluzatvorene šake.

7. Svježe povrće: Stavljanje salate u zamrzivač s namjerom da se ponovno iskoristi svakako nije dobra ideja. Nakon pola dana u hladnjaku začinjena salata postane daleko od ukusne, a čak se ni nenapravljena ne može predugo držati na niskim temperaturama. Zamisli što bi se dogodilo da se u zamrzne voda iz salate - rezultat bi bila nejestiva salata. Isto vrijedi i za povrće bogato vodom. Stavi li se svježe povrće u zamrzivač, ono će postati premekano, primjerice, krumpir i krastavac. Naime, krumpir je bogat škrobom i vodom pa ako se zamrzne i potom odmrzne, za ručak bi imali mljackav i neukusan krumpir.

3. Konzumirajte ribu i morske plodove: Dvaput tjedno jedite ribu jer ona ima nisku razinu zasićenih masti te visoki postotak omega-3 masnih kiselina. Riba pomaže i kod snižavanja triglicerida u krvi, snižava kolesterol i usporava nakupljanje plaka u arterijama. Preporučuje se konzumacija masne ribe poput lososa, tune i sardina.

5. Konzumirajte orašaste plodove: Ako očajnički nešto želite prigristi, šaka puna orašastih plodova je ukusni snack koji pomaže pri snižavanju kolesterola. Naime, takve su namirnice bogate jednostruko zasićenim masnim kiselinama, koje snižavaju loš LDL kolesterol. Nekoliko studija pokazalo je da osobe koje svakodnevno jedu oko 30 grama orašastih plodova imaju manju vjerojatnost za razvijanje srčanih bolesti. Međutim, orašidi su bogati kalorijama i mastima pa pojedite samo porciju veličine šake.

6. Nezasićene masnoće štite srce: Nisu sve masnoće loše jer naše tijelo treba masti. Nezasićene masti, poput onih iz maslinova ulja, snižavaju loš, a povisuju dobar HDL kolesterol. Ipak, upotrebljavajte ih umjereno jer čak i dobre masnoće sadrže kalorije.

7. Nisu svi ugljikohidrati loši: Neki ugljikohidrati gode našem organizmu više od drugih. Naime, cjelovite žitarice, poput graha, smeđe riže i kvinoje imaju više vlakana, a u manjoj mjeri povisuju razinu šećera u krvi. Takvi ugljikohidrati snižavaju rizik od visokog kolesterola i dijabetesa. S druge strane, ugljikohidrati u bijelom kruhu, krumpiru, bijeloj riži i pecivu, povisuju šećer u krvi, a samim time i mogućnost oboljenja od dijabetesa tipa 2.

9. Hodajte: Ako vas pomisao na teretanu ili fitness izbezumljuje, onda šetajte. Za ovu laganu i zdravu naviku trebaju vam samo dobre tenisice. Ako ste početnik, počnite s laganim 10-minutnim tempom i postupno ga pojačavajte. Inače, aerobno ili kardiovaskularno vježbanje snižava rizik od moždanog udara i srčanih bolesti, a istovremeno pomaže u mršavljenju i održavanju jakih kostiju.

10. Izbjegavajte stres: Isprobajte tehnike opuštanja poput meditacije i fokusirajte se na duboko disanje. Kroničan stres može povisiti krvni tlak, a samim time povećati rizik od ateroskleroze koja se javlja kao posljedica nakupljanja plaka u arterijama. Studije su pokazale da stres kod nekih osoba može povisiti razinu kolesterola.

12. Slušajte preporuke liječnika: Briga o kolesterolu zapravo je cjeloživotni proces. Slijedite preporuke liječnika o prehrani, tjelovježbi i odmaranju. Pomoću njihovih savjeta možete sniziti kolesterol i održati zdravo srce.