"Istina je, godišnje na Klinici imamo oko 570 bolesnika koji se s dijagnozom raka debelog crijeva jave timu za tumore probavnog trakta. Od njih 570, oko 400 bolesnika se operira u KBC-u Split, dok ostalih 170 dolazi na splitsku Onkologiju iz ostalih hrvatskih gradova. Dakle, u Splitu se obradi od 15 do 20 posto svih hrvatskih bolesnika oboljelih od karcinoma probavnog sustava", rekoa je za Slobodnu prof. dr. Eduard Vrdoljak.
"Smrtnost kod ovog tipa karcinoma je u svjetskim okvirima i iznosi negdje oko 50 posto. U 2011. godini u Hrvatskoj je bilo 2820 slučajeva karcinoma probavnog sustava. Od toga je bilo 1648 oboljelih muškaraca i 1172 oboljele žene", kaže prof. dr. Vrdoljak.
Prema nekim istraživanjima, ljudi najčešće obolijevaju od karcinoma debelog crijeva iz razloga što “jedu, piju smeće i dišu smeće”.
"To što 'dišemo smeće' ne mogu dovesti u vezu s karcinomom debelog crijeva. No, loša hrana, loše piće, loše životne navike uistinu povećavaju mogućnost za dobivanje ovog oboljenja. Ljudi su promijenili navike i umjesto da jedemo mediteransku hranu, kakvu smo jeli prije 30 ili 40 godina i kakvu su jeli naši stari, danas se jede 'brza hrana', odnosno nekvalitetna hrana ili hrana koja nema dovoljno vlakana u sebi", objašnjava dr. Vrdoljak.
Osim loše prehrane, razlog ovolikog broja karcinoma debelog crijeva je i manjak tjelovježbe.
S lošom prehranom i tjelovježbom čovjek postaje pretil i samim tim ima veće izglede za dobivanje karcinoma debelog crijeva. No, s tjelovježbom mogućnost obolijevanja od karcinoma debelog crijeva je manja.
"A, što se tiče hrane? Zasigurno je salata koju smo jeli prije 30 do 40 godina bila bolje kvalitete nego ona koju jedemo danas. U to vrijeme kad je hrana bila kvalitetnija i kada su ljudi bolje jeli i broj oboljelih od karcinoma probavnog sustava je bio kudikamo manji", govori prof. dr. Vrdoljak.
A što je najbolja prevencija za “izbjegavanje” karcinoma probavnog sustava?
"Primarna je prevencija da ljudi jedu dobru, kvalitetnu i kuhanu hranu. Ako se jede kvalitetna hrana, mogućnost da se dobije karcinom debelog crijeva smanjuje se za 30 posto. Tjelovježba odnosno fizički rad, primjerice u polju, umanjuje tu mogućnost za još 15 posto, a najvažnije je prevencija da se na vrijeme otkriju promjene na debelom crijevu odnosno da se uklone eventualni polipi, koji bi nam kasnije mogli naštetiti", ističe prof. dr. Vrdoljak.
No, nisu se baš Hrvati istaknuli u brizi oko svog zdravlja, a da je to tako najbolje pokazuje nedavna akcija Ministarstva zdravlja kojom se htjela potaknuti rana detekcija otkrivanja karcinoma debelog crijeva.
Projektu “Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva”, naime, javio se jako mali broj pozvanih ljudi.
"Tek njih 18 posto odnosno svaki peti građanin koji je bio pozvan. To je vrlo loš rezultat", misli dr. Vrdoljak.
Muškarci, općenito, češće obolijevaju od karcinoma, a konkretno karcinom debelog crijeva je kod muškaraca oboljelih od nekog tipa ove zloćudne bolesti zastupljen s 15 do 20 posto.
"Da, muškarci općenito češće obolijevaju od karcinoma, no žene nam se ozbiljno približavaju. Tako je kod karcinoma pluća prije 20 godina odnos bio 11 prema 1 u korist muškaraca. Danas je taj omjer 2 prema jedan ili tri prema jedan u korist muškaraca. Za kraj važno je napomenuti da nakon 50. godine života treba obavezno napraviti kolonoskopiju kako bi se preveniralo moguće oboljenje od karcinoma debelog crijeva", zaključio je prof. dr. Eduard Vrdoljak za Slobodnu Dalmaciju.
